Prva boca pjenušca proizvedenog od autohtone kastavske vinske sorte- Belice, nastalog u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba, svečano je otvorena danas u Kastvu.
Ljubav Kastavaca i njihove belice nadaleko je poznata. Opjevana, autohtona kastavska vinska sorte ima svoj “blagdan”- Belu nedeju, a od danas i svoj pjenušac.
Prvih 150 boca kastavskog pjenušca napunjeno je početkom godine, od baznih sorti: verdić, mejsko belo i jarbola (divjaka je izostala zbog vremenskih nepogoda), iz vinograda Dejana Rubeše.
San generacija kastavskih vinara
“Malo je reći da sam ponosan, o ovome nisam ni sanjao. 2014. je belica dobila prepoznatljivu markicu kao kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom. To je bio vrh o kome su sanjale generacije vinara Kastavštine. Ovo danas je čudo i srce mi je ogromno”, rekao je Dejan Rubeša.
Dvije vrste kastavskog pjenušca, potpuno suhi te s ostatkom nekoliko grama neprovrela šećera, svečano su predstavljene danas na Lokvini.
“Kad se potiče razvoj najbitnije je da se rezultati vide. danas smo ovdje svjesni toga. Kad se spomene Kastav belica je jedna od prvih asocijacija i sa zadovoljstvo smo ovo potaknuli i vjerujemo da će svi biti zadovoljni rezultatom” poručio je kastavski gradonačelnik Matej Mostarac, zahvalivši svima, a posebno Udruzi Belica.
“Pjenušac je vrhunac našeg dosadašnjeg rada. Jako nam je drago, ali imamo još ideja i idemo dalje naprijed. Vjerujemo da će se naša priča dalje širiti”, poručio je Radenko Srdoč, predsjednik udruge Belica.
Nažalost zbog manjka vinograda i premalo grožđa u ovom je trenutku nemoguće proizvesti pjenušca pa će u njemu za sada uživati samo odabrani. Kušati ga se trenutno može samo na Šporovoj jami, u OPG-u Rubeša.
Pjenušac je “plod” suradnje između Udruge Belica i Agronomskog fakulteta iz Zagreba na projektu “Gospodarska evaluacija autohtonih sorti Kastavštine s ciljem njihove revitalizacije”.
“Cilj nam je pronaći način kako najbolje iskoristiti te sorte, odnosno koju tehnologiju preporučiti lokalnim proizvođačima da postignu najbolji uspjeh. Krenuli smo u dva smjera. Prvi je dobivanje vina iz redovite berbe, a drugi je proizvodnja pjenušaca”, rekao je profesor Edi Maletić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu
Projekt se provodi uz podršku Primorsko- goranske županije, Grada Kastva i Općine Matulji, a naknadno se uključilo i Sveučilište u Rijeci.
Ljubav Kastavaca i njihove belice nadaleko je poznata. Opjevana, autohtona kastavska vinska sorte ima svoj “blagdan”- Belu nedeju, a od danas i svoj pjenušac.
Prvih 150 boca kastavskog pjenušca napunjeno je početkom godine, od baznih sorti: verdić, mejsko belo i jarbola (divjaka je izostala zbog vremenskih nepogoda), iz vinograda Dejana Rubeše.
San generacija kastavskih vinara
“Malo je reći da sam ponosan, o ovome nisam ni sanjao. 2014. je belica dobila prepoznatljivu markicu kao kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom. To je bio vrh o kome su sanjale generacije vinara Kastavštine. Ovo danas je čudo i srce mi je ogromno”, rekao je Dejan Rubeša.
Dvije vrste kastavskog pjenušca, potpuno suhi te s ostatkom nekoliko grama neprovrela šećera, svečano su predstavljene danas na Lokvini.
“Kad se potiče razvoj najbitnije je da se rezultati vide. danas smo ovdje svjesni toga. Kad se spomene Kastav belica je jedna od prvih asocijacija i sa zadovoljstvo smo ovo potaknuli i vjerujemo da će svi biti zadovoljni rezultatom” poručio je kastavski gradonačelnik Matej Mostarac, zahvalivši svima, a posebno Udruzi Belica.
“Pjenušac je vrhunac našeg dosadašnjeg rada. Jako nam je drago, ali imamo još ideja i idemo dalje naprijed. Vjerujemo da će se naša priča dalje širiti”, poručio je Radenko Srdoč, predsjednik udruge Belica.
Ograničene količine
Nažalost zbog manjka vinograda i premalo grožđa u ovom je trenutku nemoguće proizvesti pjenušca pa će u njemu za sada uživati samo odabrani. Kušati ga se trenutno može samo na Šporovoj jami, u OPG-u Rubeša.
Pjenušac je “plod” suradnje između Udruge Belica i Agronomskog fakulteta iz Zagreba na projektu “Gospodarska evaluacija autohtonih sorti Kastavštine s ciljem njihove revitalizacije”.
“Cilj nam je pronaći način kako najbolje iskoristiti te sorte, odnosno koju tehnologiju preporučiti lokalnim proizvođačima da postignu najbolji uspjeh. Krenuli smo u dva smjera. Prvi je dobivanje vina iz redovite berbe, a drugi je proizvodnja pjenušaca”, rekao je profesor Edi Maletić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu
Projekt se provodi uz podršku Primorsko- goranske županije, Grada Kastva i Općine Matulji, a naknadno se uključilo i Sveučilište u Rijeci.
