Devet autora večeras je u Narodnoj čitaonici u Kostreni Svetoj Luciji predstavilo deset tema, u sklopu 7. znanstveno- stručnog skupa “Život, kultura i povijest Kostrene”.
Skup se održava, svake dvije godine, od 2003., a izlaganja eminentnih stručnjaka se, u formi radova, naknadno objavljuju u istoimenim zbornicima.
Predsjednica Katedre Čakavskoga sabora Kostrene- Anđelka Rasol u svom se izlaganju osvrnula na protekla dva desetljeća katedre, koja su protkana brojnim aktivnostima na različitim područjima.
Dvadeset godina rada Katedre
“Kad je katedra bila osnovana imala je zadatak očuvati tradiciju, kulturu i čakavski govor Kostrene i to u svim segmentima, govornom, pisanom, glazbenom i scenskom. Danas nakon 20 godina mislim da s ponosom možemo reći da smo u tome uspjeli i da je katedra postala nezaobilazni čimbenik javnog i kulturnog života Kostrene”, rekla je Rasol.
“Katedra Čakavskoga sabora Kostrene je jedna od vrlo značajnih udruga, koja bilježi kulturu i život u Kostreni. Ovaj skup je vrlo važan jer doprinosi razvoju kulture i bilježi što se sve događalo u Kostreni”, naglasio je općinski načelnik Dražen Vranić”, koji se zahvalio Katedri Čakavskoga sabora Kostrene, čestitavši joj značajan jubilej.
U izlaganju- “Kostrena- tragom muzejskih predmeta” Margita Cvijetinović iz Pomorskoga i povijesnoga muzeja Hrvatskoga primorja Rijeka predstavila je predmete prikupljane tijekom niza godina, koji govore o Kostreni, a čuvaju se u fundusu muzeja.
O donacijama Kostrenjana Pomorskomu i povijesnomu muzeju Hrvatskoga primorja, od 1934. do 1953. godine, govorili su profesor Vojko Rožmanić i Jasna Suzanić Karninčić, a isti su autori, u izlaganju “Obitelj Sablić nadimkom Gruja”, predstavili povijest ugledne obitelji.
U izlaganju “Kulturna baština Kostrene- prilog izučavanju identitetskih potencijala Kostrene” Branimir Paškvan iz Građevinske škole u Rijeci predstavio je mogući temelj za sveobuhvatnu analizu identitetskih potencijala Kostrene.
Kapetan Igor Stipanović je, izlaganjem- “Kostrena Sv. Barbara pod jedrima od 1850. do 1905.” okupljene podsjetio na kostrenske brodove koji su nekada plovili svjetskim morima.
Vjekoslav Bakašun i kostrenski župnik Ivan Stošić govorili su na temu “Osvrt na dogovor o pogrebnim troškovima sklopljen 1857. između Župnog ureda Sv. Lucija i Općinskog starješinstva Sv. Lucija”.
Dva čakavska ekavska govora u pismima
Na temu “Dva čakavska ekavska govora u pismima” izlagala je Andrea Car, profesorica s Filozofskoga fakulteta u Rijeci, koja je analizirala korpus obiteljskih pisama pisanih crikveničkim i kostrenskim idiomom.
O načelima izrade kostrenskog rječnika govorila je Silvana Vranić, s Filozofskoga fakulteta u Rijeci, inače predsjednica OO-a Znanstveno- stručnog skup “Život, kultura i povijest Kostrene” i urednica šest dosadašnjih zbornika.
“Teme koje ovdje, na znanstveno- stručnom skupu, nastojimo prezentirati vezane su za Kostrenu, njezine stanovnike, život, običaje, kulturu, govor i književnost”, istaknula je Silvana Vranić.
Znanstveno- stručni skup “Život, kultura i povijest Kostrene” organizirala je Katedra Čakavskoga sabora Kostrene, pod pokroviteljstvom Općine Kostrene i PGŽ.
Skup se održava, svake dvije godine, od 2003., a izlaganja eminentnih stručnjaka se, u formi radova, naknadno objavljuju u istoimenim zbornicima.
Predsjednica Katedre Čakavskoga sabora Kostrene- Anđelka Rasol u svom se izlaganju osvrnula na protekla dva desetljeća katedre, koja su protkana brojnim aktivnostima na različitim područjima.
Dvadeset godina rada Katedre
“Kad je katedra bila osnovana imala je zadatak očuvati tradiciju, kulturu i čakavski govor Kostrene i to u svim segmentima, govornom, pisanom, glazbenom i scenskom. Danas nakon 20 godina mislim da s ponosom možemo reći da smo u tome uspjeli i da je katedra postala nezaobilazni čimbenik javnog i kulturnog života Kostrene”, rekla je Rasol.
“Katedra Čakavskoga sabora Kostrene je jedna od vrlo značajnih udruga, koja bilježi kulturu i život u Kostreni. Ovaj skup je vrlo važan jer doprinosi razvoju kulture i bilježi što se sve događalo u Kostreni”, naglasio je općinski načelnik Dražen Vranić”, koji se zahvalio Katedri Čakavskoga sabora Kostrene, čestitavši joj značajan jubilej.
Kostrena- tragom muzejskih predmeta i donacije Kostrenjana
U izlaganju- “Kostrena- tragom muzejskih predmeta” Margita Cvijetinović iz Pomorskoga i povijesnoga muzeja Hrvatskoga primorja Rijeka predstavila je predmete prikupljane tijekom niza godina, koji govore o Kostreni, a čuvaju se u fundusu muzeja.
O donacijama Kostrenjana Pomorskomu i povijesnomu muzeju Hrvatskoga primorja, od 1934. do 1953. godine, govorili su profesor Vojko Rožmanić i Jasna Suzanić Karninčić, a isti su autori, u izlaganju “Obitelj Sablić nadimkom Gruja”, predstavili povijest ugledne obitelji.
Kulturna baština Kostrene
U izlaganju “Kulturna baština Kostrene- prilog izučavanju identitetskih potencijala Kostrene” Branimir Paškvan iz Građevinske škole u Rijeci predstavio je mogući temelj za sveobuhvatnu analizu identitetskih potencijala Kostrene.
“Kostrena Sv. Barbara pod jedrima”
Kapetan Igor Stipanović je, izlaganjem- “Kostrena Sv. Barbara pod jedrima od 1850. do 1905.” okupljene podsjetio na kostrenske brodove koji su nekada plovili svjetskim morima.
Vjekoslav Bakašun i kostrenski župnik Ivan Stošić govorili su na temu “Osvrt na dogovor o pogrebnim troškovima sklopljen 1857. između Župnog ureda Sv. Lucija i Općinskog starješinstva Sv. Lucija”.
Dva čakavska ekavska govora u pismima
Na temu “Dva čakavska ekavska govora u pismima” izlagala je Andrea Car, profesorica s Filozofskoga fakulteta u Rijeci, koja je analizirala korpus obiteljskih pisama pisanih crikveničkim i kostrenskim idiomom.
Načela izrade kostrenskoga rječnika
O načelima izrade kostrenskog rječnika govorila je Silvana Vranić, s Filozofskoga fakulteta u Rijeci, inače predsjednica OO-a Znanstveno- stručnog skup “Život, kultura i povijest Kostrene” i urednica šest dosadašnjih zbornika.
“Teme koje ovdje, na znanstveno- stručnom skupu, nastojimo prezentirati vezane su za Kostrenu, njezine stanovnike, život, običaje, kulturu, govor i književnost”, istaknula je Silvana Vranić.
Znanstveno- stručni skup “Život, kultura i povijest Kostrene” organizirala je Katedra Čakavskoga sabora Kostrene, pod pokroviteljstvom Općine Kostrene i PGŽ.
