Izdvojili smo deset povijesnih atrakcija u riječkoj okolici, mnoge od kojih su, iako ostavljaju bez daha, za većinu još uvijek velika nepoznanica. Stoga vas vodimo na putovanje jedinstvenim Riječkim prstenom.
“Se lipote čuda svita nisu sjena kraja mojga”, davno je, kostrenskim perom, napisao Zlatan Marunić. Neke od najljepših stihova, “rođenih” na Kvarneru, otpjevao je popularni Mario Lipovšek Battifiaca. I uistinu naš se kraj ima čime podičiti. Ako je Rijeka srce, gradovi i općine, između kojih počiva kvarnerska metropola, njegova su duša. A Grobnišćina, bakarski kraj, Kostrena, Kraljevica, Kastavština… pažljivo čuvaju svoja bogatstva. Tu se i danas čuje naše, tvrdo Ča. Kao kap vode na dlanu ovdje se čuvaju stare “užance”. Priroda, od kostrenskih plaža do "grobničkih alpi", Rječine i kastavskih šuma, oduzima dah, a stare građevine “pričaju” o dinamičnoj povijesti jedinstvenog Riječkog prstena.
10. Kostrenske pretpovijesne gradine
Na najvišim uzvisinama povrh naselja općine Kostrena smještene su pretpovijesne gradine Solin i Sopalj. Brijeg Solin s ostatcima arheološkog lokaliteta nalazi se na sjeverozapadnom rubu Kostrene, iznad duboke uvale Martinšćica i doline Sušačke drage.
Izvrsni položaj s kojeg se otvara panoramski pogled na istočne dijelove grada Rijeke bio je zaposjednut još krajem mlađeg kamenog doba, s trajanjem naseobine tijekom bakrenog doba (tijekom četvrtog i trećeg tisućljeća prije Krista).
9. Kraljevička Lanterna
Predivni kameni svjetionik na Oštru prvi je puta upaljen 18. kolovoza davne 1872. godine, u vrijeme kada je Kraljevica bila značajna luka. Stari je svjetionik od tada u srcu svih Kraljevičana. Brodove je u početku usmjeravao vatrom, kasnije ugljenom, uljem i na kraju strujom.
No, šezdesetih godina svjetlo na Oštru je ugašeno i tako je ostalo sve do nedavno. Svjetionik je obnovljen, na radost Kraljevičana, a proglašen je i kulturnim dobrom nacionalnog značaja. Kraljevička Lanterna, jedan od 45 svjetionika na našoj strani Jadrana, dobila je i svoje stihove, koje potpisuje Mirjana Bobuš.
8. Kastavska Žudika i gradske zidine
Gradske obrambene zidine oko Kastva nastale su od 9. do 16. stoljeća. Od devet kula, koje su štitile grad danas ih je sačuvano šest. Neke su pretvorene u stambene prostore, a u iste je svrhe nadograđena i čitava južna strana gradskog bedema.
Žudika, prostor iza župne crkve sv. Jelene i najviša kula gradskih zidina, naziv je dobila od talijanske riječi giudicare, što znači suditi. Naime, na tom su se dijelu nekada izvršavale presude, a stari zapisi spominju i spaljivanje vještica. Legenda kaže da je posljednja vještica u Europi osuđena upravo na Žudiki.
7. Bakarska kripta
Jedna od relativno nepoznatih atrakcija nalazi se u samom srcu Bakra. Ispod crkve župne crkve Sv. Andrije atraktivna je kripta, podzemni tunel koji posjetitelje ostavlja bez daha. Kripta je podijeljena u dva dijela, a u njima se nalazi 85 grobnih mjesta.
Podzemne grobnice datiraju iz 18. i 19 stoljeća. Mnoge od njih su bez zapisa te se o njima još uvijek ne zna dovoljno. Jedno grobno mjesto pripada biskupu Vjenceslavu Šoiću, koji je najzaslužniji za obnovu crkve sredinom 19. stoljeća.
Bakarska kripta i otvaraju se samo za najavljene grupe, dok je ostali mogu razgledati u sklopu manifestacija “Šetnja kroz povijest” i “Andrejna”.
6. Bakarske prezidi
Bakarske ili Praputnjarske prezidi još su jedna od fascinantnih, manje poznatih, atrakcija na bakarskom području. Sjeveroistočne padine iznad bakarskog zaljeva, od Bakra do Bakarca, ne tako davno bile su “išarane” suhozidima. Između suhozida sadila se vinova loza sorte belina, od koje se radio nadaleko poznata Bakarska vodica.
Nažalost zub vremena uništio je većinu Bakarskih prezida. Na sreću nedavno je obnovljen vinograd Takala. Rijetkima koji ga posjete teško se odlučiti što je dojmljivije- jedinstveni vinograd na padini ili fantastičan pogled na Bakarski zaljev.
5. Frankopanski kaštel u Bakru
Srednjovjekovni Frankopanski kaštel zasigurno je najatraktivnija i najdominantnija bakarska građevina, koja posjetitelje “vraća” u neka davna vremena i podsjeća na burnu prošlost.
Iako je kaštel današnji oblik poprimio u 18. stoljeću njegovi su temelji puno stariji. Već u 16. stoljeću frankopanska je utvrda ojačana zbog turske prijetnje, o čemu svjedoči i natpis iz 1530. godine uklesan na ulazna vrata. No, utvrda je na tom mjestu postojala i mnogo ranije o čemu govori Vinodolski zakon.
4. Hreljinska gradina
Malo poznata, ail izuzetno atraktivna, Hreljinska gradina smještena je na najzapadnijem djelu Vinodola. Ostaci su to srednjovjekovnog Hreljina, nekada stambenog, trgovačkog, obrambenog i upravnog središta. Danas su vidljivi ostaci gradskih bedema i drugih objekata, a sačuvane su dva crkvena objekta- zvonik crkve sv. Jurja te kapelica Blažene Djevice Marije.
Legenda kaže da je za izgradnju Hreljinske gradine, smještene na visokoj litici iznad Bakarca, zaslužan sam polubog Herkul. Uz Hreljinsku gradinu veže se još jedna zanimljiva legenda, ona o hrabroj Margareti, koja je sama spasila grad od Turaka.
3. Kastavska Crekvina
Impozantna kastavska Crekvina dobro je poznata svima. No, ipak se o njenoj prošlosti i danas nedovoljno zna. Građena je na mjestu nekadašnje crkve Marijina Uznesenja, uništene razornim potresima 1750. i 1754. godine. No, još se uvijek ne zna dali su Isusovci veliku crkvu ikada izgradili do kraja.
Za sudbinu fascinantne kastavske Crekvine veže se i nekoliko legendi, a jedna od njih kaže kako građevina nije nikada završena jer ju je proklela udovica, koja nije mogla zaraditi da prehrani četvero djece jer je bila prisiljena raditi na izgradnji crkve.
Crekvina, koja se trenutno obnavlja, mjesto je na kojem se održavaju brojne ljetne manifestacije, a uskoro bi mogla biti najljepša kvarnerska pozornica na otvorenom.
2. Dvorac Frankopan u Kraljevici
Jedan od najljepših frankopanskih kaštela nalazi se u Kraljevici. Dvorac Nova Kraljevica, poznatiji kao Frankopan, zasigurno je jedna od najvećih atrakcija u Riječkom prstenu.
Kroz burnu su prošlost njime vladali Frankopani i Zrinski, služio je kao vojarna, ali i bolnica, a biio je i u vlasništvu Sestara milosrdnica te Isusovaca.
Danas se Frankopan obnavlja i ponos je Kraljevice. Tu se održavaju brojne manifestacije, a Frankopan je i sve bitnije turističko odredište, čemu je znatno doprinio i Posjetiteljski centar smješten unutar dvorca.
1. Frankopanski kaštel u Gradu Grobniku
Čuvar Grobnišćine bez sumnje je nezaobilazno odredište koje oduševljava sve zaljubljenike u povijest i Krčke knezove.
Frankopanski kaštel u Gradu Grobniku, koji se također obnavlja, izgrađen je oko 1000. godine, a u današnjem je obliku nastao između 15. i 17. stoljeća. Smješten je na kroz prošlost strateški izrazito važnom brežuljku iznad Grobničkog polja.
U kaštelu s kojeg “puca” nezaboravan pogled na Grobnišćinu i dalje sve do Krka, Cresa i Učke danas se održavaju brojne manifestacije, a dom je i Galerija suvremene umjetnosti te Zavičajnog muzeja Grobnišćine.
“Se lipote čuda svita nisu sjena kraja mojga”, davno je, kostrenskim perom, napisao Zlatan Marunić. Neke od najljepših stihova, “rođenih” na Kvarneru, otpjevao je popularni Mario Lipovšek Battifiaca. I uistinu naš se kraj ima čime podičiti. Ako je Rijeka srce, gradovi i općine, između kojih počiva kvarnerska metropola, njegova su duša. A Grobnišćina, bakarski kraj, Kostrena, Kraljevica, Kastavština… pažljivo čuvaju svoja bogatstva. Tu se i danas čuje naše, tvrdo Ča. Kao kap vode na dlanu ovdje se čuvaju stare “užance”. Priroda, od kostrenskih plaža do "grobničkih alpi", Rječine i kastavskih šuma, oduzima dah, a stare građevine “pričaju” o dinamičnoj povijesti jedinstvenog Riječkog prstena.
10. Kostrenske pretpovijesne gradine
Na najvišim uzvisinama povrh naselja općine Kostrena smještene su pretpovijesne gradine Solin i Sopalj. Brijeg Solin s ostatcima arheološkog lokaliteta nalazi se na sjeverozapadnom rubu Kostrene, iznad duboke uvale Martinšćica i doline Sušačke drage.
Izvrsni položaj s kojeg se otvara panoramski pogled na istočne dijelove grada Rijeke bio je zaposjednut još krajem mlađeg kamenog doba, s trajanjem naseobine tijekom bakrenog doba (tijekom četvrtog i trećeg tisućljeća prije Krista).
9. Kraljevička Lanterna
Predivni kameni svjetionik na Oštru prvi je puta upaljen 18. kolovoza davne 1872. godine, u vrijeme kada je Kraljevica bila značajna luka. Stari je svjetionik od tada u srcu svih Kraljevičana. Brodove je u početku usmjeravao vatrom, kasnije ugljenom, uljem i na kraju strujom.
No, šezdesetih godina svjetlo na Oštru je ugašeno i tako je ostalo sve do nedavno. Svjetionik je obnovljen, na radost Kraljevičana, a proglašen je i kulturnim dobrom nacionalnog značaja. Kraljevička Lanterna, jedan od 45 svjetionika na našoj strani Jadrana, dobila je i svoje stihove, koje potpisuje Mirjana Bobuš.
8. Kastavska Žudika i gradske zidine
Gradske obrambene zidine oko Kastva nastale su od 9. do 16. stoljeća. Od devet kula, koje su štitile grad danas ih je sačuvano šest. Neke su pretvorene u stambene prostore, a u iste je svrhe nadograđena i čitava južna strana gradskog bedema.
Žudika, prostor iza župne crkve sv. Jelene i najviša kula gradskih zidina, naziv je dobila od talijanske riječi giudicare, što znači suditi. Naime, na tom su se dijelu nekada izvršavale presude, a stari zapisi spominju i spaljivanje vještica. Legenda kaže da je posljednja vještica u Europi osuđena upravo na Žudiki.
7. Bakarska kripta
Jedna od relativno nepoznatih atrakcija nalazi se u samom srcu Bakra. Ispod crkve župne crkve Sv. Andrije atraktivna je kripta, podzemni tunel koji posjetitelje ostavlja bez daha. Kripta je podijeljena u dva dijela, a u njima se nalazi 85 grobnih mjesta.
Podzemne grobnice datiraju iz 18. i 19 stoljeća. Mnoge od njih su bez zapisa te se o njima još uvijek ne zna dovoljno. Jedno grobno mjesto pripada biskupu Vjenceslavu Šoiću, koji je najzaslužniji za obnovu crkve sredinom 19. stoljeća.
Bakarska kripta i otvaraju se samo za najavljene grupe, dok je ostali mogu razgledati u sklopu manifestacija “Šetnja kroz povijest” i “Andrejna”.
6. Bakarske prezidi
Bakarske ili Praputnjarske prezidi još su jedna od fascinantnih, manje poznatih, atrakcija na bakarskom području. Sjeveroistočne padine iznad bakarskog zaljeva, od Bakra do Bakarca, ne tako davno bile su “išarane” suhozidima. Između suhozida sadila se vinova loza sorte belina, od koje se radio nadaleko poznata Bakarska vodica.
Nažalost zub vremena uništio je većinu Bakarskih prezida. Na sreću nedavno je obnovljen vinograd Takala. Rijetkima koji ga posjete teško se odlučiti što je dojmljivije- jedinstveni vinograd na padini ili fantastičan pogled na Bakarski zaljev.
5. Frankopanski kaštel u Bakru
Srednjovjekovni Frankopanski kaštel zasigurno je najatraktivnija i najdominantnija bakarska građevina, koja posjetitelje “vraća” u neka davna vremena i podsjeća na burnu prošlost.
Iako je kaštel današnji oblik poprimio u 18. stoljeću njegovi su temelji puno stariji. Već u 16. stoljeću frankopanska je utvrda ojačana zbog turske prijetnje, o čemu svjedoči i natpis iz 1530. godine uklesan na ulazna vrata. No, utvrda je na tom mjestu postojala i mnogo ranije o čemu govori Vinodolski zakon.
4. Hreljinska gradina
Malo poznata, ail izuzetno atraktivna, Hreljinska gradina smještena je na najzapadnijem djelu Vinodola. Ostaci su to srednjovjekovnog Hreljina, nekada stambenog, trgovačkog, obrambenog i upravnog središta. Danas su vidljivi ostaci gradskih bedema i drugih objekata, a sačuvane su dva crkvena objekta- zvonik crkve sv. Jurja te kapelica Blažene Djevice Marije.
Legenda kaže da je za izgradnju Hreljinske gradine, smještene na visokoj litici iznad Bakarca, zaslužan sam polubog Herkul. Uz Hreljinsku gradinu veže se još jedna zanimljiva legenda, ona o hrabroj Margareti, koja je sama spasila grad od Turaka.
3. Kastavska Crekvina
Impozantna kastavska Crekvina dobro je poznata svima. No, ipak se o njenoj prošlosti i danas nedovoljno zna. Građena je na mjestu nekadašnje crkve Marijina Uznesenja, uništene razornim potresima 1750. i 1754. godine. No, još se uvijek ne zna dali su Isusovci veliku crkvu ikada izgradili do kraja.
Za sudbinu fascinantne kastavske Crekvine veže se i nekoliko legendi, a jedna od njih kaže kako građevina nije nikada završena jer ju je proklela udovica, koja nije mogla zaraditi da prehrani četvero djece jer je bila prisiljena raditi na izgradnji crkve.
Crekvina, koja se trenutno obnavlja, mjesto je na kojem se održavaju brojne ljetne manifestacije, a uskoro bi mogla biti najljepša kvarnerska pozornica na otvorenom.
2. Dvorac Frankopan u Kraljevici
Jedan od najljepših frankopanskih kaštela nalazi se u Kraljevici. Dvorac Nova Kraljevica, poznatiji kao Frankopan, zasigurno je jedna od najvećih atrakcija u Riječkom prstenu.
Kroz burnu su prošlost njime vladali Frankopani i Zrinski, služio je kao vojarna, ali i bolnica, a biio je i u vlasništvu Sestara milosrdnica te Isusovaca.
Danas se Frankopan obnavlja i ponos je Kraljevice. Tu se održavaju brojne manifestacije, a Frankopan je i sve bitnije turističko odredište, čemu je znatno doprinio i Posjetiteljski centar smješten unutar dvorca.
1. Frankopanski kaštel u Gradu Grobniku
Čuvar Grobnišćine bez sumnje je nezaobilazno odredište koje oduševljava sve zaljubljenike u povijest i Krčke knezove.
Frankopanski kaštel u Gradu Grobniku, koji se također obnavlja, izgrađen je oko 1000. godine, a u današnjem je obliku nastao između 15. i 17. stoljeća. Smješten je na kroz prošlost strateški izrazito važnom brežuljku iznad Grobničkog polja.
U kaštelu s kojeg “puca” nezaboravan pogled na Grobnišćinu i dalje sve do Krka, Cresa i Učke danas se održavaju brojne manifestacije, a dom je i Galerija suvremene umjetnosti te Zavičajnog muzeja Grobnišćine.
