Tradicionalno, početkom studenog, svijeće i cvijeće krase posljednja počivališta naših najmilijih. Diljem lijepe naše danas se obilježava blagdan Svih svetih.
Na blagdan Svih svetih vjernici još od četvrtog stoljeća slave mučenike, svece i svetice proglašene od strane Crkve, kao i one koji će to tek postati.
U početku se taj blagdan obilježavao na prvu nedjelju nakon Duhova. No, papa Grgur 4. u 8. je stoljeću slavlje prebacio na 1. studenog. Mnogi smatraju kako se na to odlučio da bi poništio poganska vjerovanja. Naime, taj je dan povezan sa starom keltskom svetkovinom, za vrijeme koje su se, po njihovim vjerovanjima, duše umrlih vraćale na zemlju.
Sutra, na Dušni dan, koji se tradicionalno obilježava dan nakon Svih svetih, prisjećamo se svih vjernih mrtvih, naših najmilijih, pohodimo njihova posljednja počivališta, nosimo cvijeće i palimo svijeće te molimo za njih.
Paljenje svijeća na grobovima znak je svjetlosti i topline, kako bi duše umrlih pronašle svoj put.
Dušni dan je nastao na inicijativu benediktinskog opata Odila iz francuskog Clunya. Benediktinci su blagdan proširili po Europi, a Vatikan ga je i službeno potvrdio 1311. godine.
Na blagdan Svih svetih vjernici još od četvrtog stoljeća slave mučenike, svece i svetice proglašene od strane Crkve, kao i one koji će to tek postati.
U početku se taj blagdan obilježavao na prvu nedjelju nakon Duhova. No, papa Grgur 4. u 8. je stoljeću slavlje prebacio na 1. studenog. Mnogi smatraju kako se na to odlučio da bi poništio poganska vjerovanja. Naime, taj je dan povezan sa starom keltskom svetkovinom, za vrijeme koje su se, po njihovim vjerovanjima, duše umrlih vraćale na zemlju.
Svijeće pokazuju put
Sutra, na Dušni dan, koji se tradicionalno obilježava dan nakon Svih svetih, prisjećamo se svih vjernih mrtvih, naših najmilijih, pohodimo njihova posljednja počivališta, nosimo cvijeće i palimo svijeće te molimo za njih.
Paljenje svijeća na grobovima znak je svjetlosti i topline, kako bi duše umrlih pronašle svoj put.
Dušni dan je nastao na inicijativu benediktinskog opata Odila iz francuskog Clunya. Benediktinci su blagdan proširili po Europi, a Vatikan ga je i službeno potvrdio 1311. godine.
