Kastav 24. rujan 2016.

“Prava fešta od čakavskega zajika”

“Prava fešta od čakavskega zajika”
Tara Lacković, Heli Đekić, Petra Mavrinac i Vito Jardas pobjednici su 1. ČA- čitalnice, jedinstvenog natjecanja u čitanju tekstova na čakavštini, održanog u sklopu proslave 150. obljetnice osnutka Čitalnice u Kastvu.
 
Dječji vrtić “Kastafske srdelice” danas je ugostio zanimljivo natjecanje u interpretativnom čitanju proznih književnih i neknjiževnih tekstova na čakavskom narječju ili kraće rečeno- ČA- čitalnicu.
 
Natjecanje su u jutarnjim satima otvorili najmlađi čitači. Njih šezdesetak iz čak četrnaest županijskih osnovnih škola na Kastvu je predstavljalo svoj kraj i svoju čakavštinu. 
 
Najteže je bilo povjerenstvu koje je među brojnim sjajnim izvedbama moralo izabrati najuspješnije čitače. 
 
“Nismo misleli da će bit tako teško. Misleli smo da će to bit jedan mići susret, druženje, da će nas doć par i da ćemo mi to lepo i brzo rešit, kad ono to j postala prava fešta od čakavskega zajika. Mi smo jako zadovoljni i nadamo se da ćemo i drugo leto nastavit. Svi ki su čitali su bili ne odlični nego fantastični, ali nekega smo morali zibrat,“ rekla je uoči proglašenja Ingrid Šlosar , članica povjerenstva.
 
Tara Lacković iz Osnovne škole Kozala osvojila je nagradu publike s tekstom “Bura ima metlu”. Nagradu povjerenstva za najuspješniju čitateljicu od 1. do 4. razreda dobila je Heli Đekić, također iz Osnovne škole Kozala, s tekstom “Koza”. Petra Mavrinac iz Osnovne škole Čavle osvojila je nagradu povjerenstva za najuspješniju čitateljicu od 5. do 8. razreda, a čitala je tekst “Slika i kaša za prodat”. Vito Jardas iz Osnovne škole Milan Brozović Kastav, koji je čitao tekst “Va strahu su vele oče”, dobitnik je posebne nagrade povjerenstva.
 
Autorice hvalevrijednog projekta su umirovljena kastavska učiteljica Dragica Stanić te Karmen Šimetić i Dubravka Uroda, profesorice hrvatskog jezika i književnosti.
 
“Veliki odaziv i nama je iznenađenje i veliki poticaj za dalje. Oduševljeni smo načinom na koji su čitali. Čuli smo govore s cijelog Kvarnera, od Novoga, Crikvenice, Klane, Krka, Grobnišćine… Tekstovi su izvanredni. Toliko su nam privukli pozornost da smo ostali bez daha,” poručila je Dragica Stanić.
 
“Željeli smo potaknuti mlade da čitaju čakavštinu, a autore da stvaraju na čakavskom narječju, sve s ciljem afirmacije čakavštine. Najvažniji kriterij u natjecanju bili su radost i ljubav prema čakavskom narječju. Posebno nas vesele oni koji nisu izvorni govornici, ali su iz ljubavi prema čakavštini, uz pomoć mentora, čitali tekstove,“ rekla je Dubravka Uroda.
 
Popodnevni sati u novom vrtiću “Kastafske srdelice” bili su rezervirani za dvadesetak starijih čitača. Nagradu povjerenstva za najbolju čitačicu dobila je Marija Gracijela Kožul iz opatijskog Kluba 60+, posebna nagrada povjerenstva za predstavljanje izvorne čakavštine Pasjaka dodijeljena je Josipu Orlandu Hrvatinu, dok je Sven Sušanj, učenik Prve sušačke gimnazije u Rijeci, osvojio nagradu publike.
 
150. godina Čitalnice u Kastvu
 
ČA- čitalnica je održana u sklopu obilježavanja 150. obljetnice osnutka Čitalnice u Kastvu, prve hrvatske čitaonice u tadašnjoj Pokrajini Istri s Kvarnerskim otocima.
 
Osnutak kastavske Čitalnice 1866. dio je šireg preporodnog pokreta hrvatskoga naroda započetoga sredinom 30-ih godina 19. st. u Banskoj Hrvatskoj. Unutar toga širega preporodnog pokreta izrastao je i čitaonički pokret s ciljem buđenja i snaženja svijesti o sebi kao narodu, pa tako i prosvjećivanja, opismenjavanja i stvaranja uspješnih doticaja s drugim narodima preko brojnih novinskih edicija koje su čitaonice primale. U njima je bilo okupljeno mnoštvo lokalnih uglednika (učitelja, svećenika, pravnika, liječnika i sl.) koji su nizom akcija poticali preporodna djelovanja. 
 
Tako je i kastavska Čitalnica, kao prva takva udruga u Pokrajini Istri s Kvarnerskim otocima, dala svoj upečatljiv obol u daljnjim preporodnim pothvatima, primjerice, u organizaciji prvoga masovnog skupa na ovim prostorima- “Tabora” 1871. i osnutka “Bratovšćine hrvatskih ljudi u Istri” 1874. s ciljem stipendiranja nadarenih učenika. Također, imala je udio u presudno značajnoj nakladničkoj djelatnosti za ove prostore, pa je upravo iz Kastva, uz podršku biskupa Jurja Dobrile, inicirano pokretanje prve edicije na hrvatskome jeziku u Pokrajini Istri s Kvarnerskim otocima- Kalendara “Istran”, koncem 60-ih godina 19. stoljeća. Kastavski su čitaoničari participirali i kod izdavanja hrvatskih novina “Naša sloga” 1870. godine. Upravo zahvaljujući Čitalnici, širi je kastavski prostor iznjedrio pripadnike druge generacije hrvatskih preporoditelja: znamenitoga Vjekoslava Spinčića, te Matka Mandića i Matka Laginju.