Fundus nekadašnjeg muzeja bit će smješten u Kaštel, Palača Marochini postaje povijesni kapetanski stan, a u Turskoj kući bit će uređen muzej “O ribi”
Zanimljivo predavanje “Bakarski muzej danas i sutra” sinoć je održano u Gradskoj knjižnici Bakar, u sklopu projekta Godina Djevojčice s baškotom i Mjeseca hrvatske knjige. Tema bakarskog muzeja, koji je zatvoren prije tri desetljeća, zainteresirala je i privukla brojne građane. Profesor Josip Luzer osvrnuo se na početke muzeja, Matiju Mažića koji je prikupljao prvi fundus, osnivača Ivu Marochina, kao i druge istaknute pojedince.
“Tadašnji muzej je imao šest soba. Tu je bila biblioteka s vrlo rijetkim izdanjima. U jednoj sobi se nalazila arheološka zbirka i glagoljski natpisi. Bili su tu i povijesno- kulturni artefakti, zastave, nautički instrumenti, portreti bakarskih principala, kapetana, uglednika, kao i prekrasni modeli jedrenjaka. Jedna soba bila je posvećena NOB- u s mnoštvom fotografija iz tog vremena, a na tavanu su bili ‘nepoćudni’, s jednom slikom bana Jelačića”, prisjetio se Luzer.
O fundusu muzeja, s naglaskom na vrijednu muzejsku knjižnicu, govorio je profesor Boris Petković, koji je uložio izniman trud u popisivanje knjižne građe muzejske biblioteke. Ona se danas čuva u zgradi Gradske uprave.
“Muzejska biblioteka je pohranjena u 24 drvene kutije, u kojima se nalazi otprilike 4580 naslova, među kojima su i časopisi i periodika. Velika većina pripada 20. i 19 stoljeću, a ima primjeraka i iz 18., 17. i 16. stoljeća. Tematika je najšireg spektra- od udžbenika do enciklopedija, od filozofije do fizike”, rekao je Petković, istaknuvši neke od naslova, poput kanonskog prava izdanog 1755. u Veneciji, predivnog rimskog misala iz 1893. tiskanog u Rimu a korištenog u Bakru, molitvenika iz 1620. ili Justinijanova kodeksa iz 1551. godine.
Građa će svoje mjesto u budućnosti dobiti u bakarskom Kaštelu. No, čitav će Bakar postati svojevrsni “grad muzej”. Naime, Palača Marochini bit će uređena kao povijesni kapetanski stan. Uz park Banj, koji je posvećen tunolovu, u Bakru će se, na staro mjesto, postaviti tunera, a u Turskoj kući bit će uređen muzej “O ribi”, posvećen ribolovu. Spomenuti svakako treba i podmorski tunel, “spomenik” industrijskoj baštini.
“Pred nama je ogroman posao. Puno je problema s kojima smo se susreli u Palači Marochini, od stanara koji su rušenjem zidova narušili statiku zgrade, preko požara do opasnosti od urušavanja. Muzejsku građu smo pohranili u sigurne prostore i krenuli u pripremu velikog projekta osmišljavanja budućeg muzeja te obnove Kaštela i Palače Marochini. Želimo stvoriti priču koja će prezentirati bogati povijest i grad koncentrirati prema muzeju. Idući koraci su osnivanje Ustanove u kulturi te uz naša sredstva osigurati ona iz EU fondova i završiti priču o muzeju, koja bi mogla zaživjeti kroz naredne četiri godine”, zaključio je bakarski gradonačelnik Tomislav Klarić.
Zanimljivo predavanje “Bakarski muzej danas i sutra” sinoć je održano u Gradskoj knjižnici Bakar, u sklopu projekta Godina Djevojčice s baškotom i Mjeseca hrvatske knjige. Tema bakarskog muzeja, koji je zatvoren prije tri desetljeća, zainteresirala je i privukla brojne građane. Profesor Josip Luzer osvrnuo se na početke muzeja, Matiju Mažića koji je prikupljao prvi fundus, osnivača Ivu Marochina, kao i druge istaknute pojedince.
“Tadašnji muzej je imao šest soba. Tu je bila biblioteka s vrlo rijetkim izdanjima. U jednoj sobi se nalazila arheološka zbirka i glagoljski natpisi. Bili su tu i povijesno- kulturni artefakti, zastave, nautički instrumenti, portreti bakarskih principala, kapetana, uglednika, kao i prekrasni modeli jedrenjaka. Jedna soba bila je posvećena NOB- u s mnoštvom fotografija iz tog vremena, a na tavanu su bili ‘nepoćudni’, s jednom slikom bana Jelačića”, prisjetio se Luzer.
O fundusu muzeja, s naglaskom na vrijednu muzejsku knjižnicu, govorio je profesor Boris Petković, koji je uložio izniman trud u popisivanje knjižne građe muzejske biblioteke. Ona se danas čuva u zgradi Gradske uprave.
“Muzejska biblioteka je pohranjena u 24 drvene kutije, u kojima se nalazi otprilike 4580 naslova, među kojima su i časopisi i periodika. Velika većina pripada 20. i 19 stoljeću, a ima primjeraka i iz 18., 17. i 16. stoljeća. Tematika je najšireg spektra- od udžbenika do enciklopedija, od filozofije do fizike”, rekao je Petković, istaknuvši neke od naslova, poput kanonskog prava izdanog 1755. u Veneciji, predivnog rimskog misala iz 1893. tiskanog u Rimu a korištenog u Bakru, molitvenika iz 1620. ili Justinijanova kodeksa iz 1551. godine.
Građa će svoje mjesto u budućnosti dobiti u bakarskom Kaštelu. No, čitav će Bakar postati svojevrsni “grad muzej”. Naime, Palača Marochini bit će uređena kao povijesni kapetanski stan. Uz park Banj, koji je posvećen tunolovu, u Bakru će se, na staro mjesto, postaviti tunera, a u Turskoj kući bit će uređen muzej “O ribi”, posvećen ribolovu. Spomenuti svakako treba i podmorski tunel, “spomenik” industrijskoj baštini.
“Pred nama je ogroman posao. Puno je problema s kojima smo se susreli u Palači Marochini, od stanara koji su rušenjem zidova narušili statiku zgrade, preko požara do opasnosti od urušavanja. Muzejsku građu smo pohranili u sigurne prostore i krenuli u pripremu velikog projekta osmišljavanja budućeg muzeja te obnove Kaštela i Palače Marochini. Želimo stvoriti priču koja će prezentirati bogati povijest i grad koncentrirati prema muzeju. Idući koraci su osnivanje Ustanove u kulturi te uz naša sredstva osigurati ona iz EU fondova i završiti priču o muzeju, koja bi mogla zaživjeti kroz naredne četiri godine”, zaključio je bakarski gradonačelnik Tomislav Klarić.
