Međunarodnim Znanstvenim skupom obilježava se 150. obljetnica osnutka kastavske Čitalnice. Najvažnije događanje povodom velike obljetnice okupilo je dvadesetak eminentnih izlagača iz Hrvatske te Slovenije, Poljske i Mađarske. Znanstvenom skupu, koji je svečano otvoren u Gradskoj vijećnici Grada Kastva, prisustvovali su i brojni uzvanici.
Kastavci slave veliku obljetnicu- 150. godina od osnutka Čitalnice u Kastvu, prve hrvatske čitaonice u Istri. Središnje događanje u bogatom programu obilježavanja tog velikog jubileja je znanstveni skup, organiziran u suradnji sa Zavodom za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci, koji je u gradu okupio eminentne stručnjake iz Hrvatske i inozemstva. Njih dvadesetak kroz dva će dana održati brojna predavanja.
Međunarodni Znanstveni skup, održava se pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, a svečano je otvoren u Gradskoj vijećnici Grada Kastva, uz prisustvo visokih uzvanika.
“Kastavska Čitalnica bila je puno više od čitalnice. Njena uloga u preporodnom pokretu hrvatskog naroda bila je iznimno značajna. Kao mjesto okupljanja i djelovanja tadašnje kastavske inteligencije, ali i mnogih mudrih ljudi našeg šireg zavičaja. Čitalnica je uvrstila Kastav na kartu najvažnijih hrvatskih preporoditeljskih gradova. U 2016. godini, kada slavimo veliku- 150. obljetnicu osnutka Čitalnice, Kastav živi jedan od svojih najprosperitetnijih perioda, period u kojem kastavski narod živi punim plućima. Zadovoljavaju se javne potrebe, posebno kultura. Proslavom ove obljetnice pokazujemo koliko mislimo na našu baštinu i našu prebogatu povijest,” poručio je predsjednik Organizacijskog odbora- kastavski gradonačelnik Ivica Lukanović, koji je zahvalio suradnicima, a pozdravni je govor ponovno završio poznatom kastavskom krilaticom “složimo se”.
Okupljene su pozdravili i akademik Petar Strčić, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, primorsko- goranski župan Zlatko Komadina te istarski župan Valter Flego.
Na samom kraju svečanog otvaranja Znanstvenog skupa predstavljena je "Knjiga počasnih gostiju" u koju su se upisali svi sudionici i gosti.
Kastavska čitalnica
Osnutak kastavske Čitalnice 1866. dio je šireg preporodnog pokreta hrvatskoga naroda započetoga sredinom 30-ih godina XIX. st. u Banskoj Hrvatskoj. Unutar toga širega preporodnog pokreta izrastao je i čitaonički pokret s ciljem buđenja i snaženja svijesti o sebi kao narodu, pa tako i prosvjećivanja, opismenjavanja i stvaranja uspješnih doticaja s drugim narodima preko brojnih novinskih edicija koje su čitaonice primale. U njima je bilo okupljeno mnoštvo lokalnih uglednika (učitelja, svećenika, pravnika, liječnika i sl.) koji su nizom akcija poticali preporodna djelovanja. Tako je i kastavska Čitalnica, kao prva takva udruga u Pokrajini Istri s Kvarnerskim otocima, dala svoj upečatljiv obol u daljnjim preporodnim pothvatima, primjerice, u organizaciji prvoga masovnog skupa na ovim prostorima- “Tabora” 1871. i osnutka “Bratovšćine hrvatskih ljudi u Istri” 1874. s ciljem stipendiranja nadarenih učenika. Također, imala je udio u presudno značajnoj nakladničkoj djelatnosti za ove prostore, pa je upravo iz Kastva, uz podršku biskupa Jurja Dobrile, inicirano pokretanje prve edicije na hrvatskome jeziku u Pokrajini Istri s Kvarnerskim otocima- Kalendara “Istran”, koncem 60-ih godina XIX. stoljeća. Kastavski su čitaoničari participirali i kod izdavanja hrvatskih novina “Naša sloga” 1870. godine. Upravo zahvaljujući Čitalnici, širi je kastavski prostor iznjedrio pripadnike druge generacije hrvatskih preporoditelja: znamenitoga Vjekoslava Spinčića, te Matka Mandića i Matka Laginju.
