Kastav 13. svibanj 2015.

Crekvina i prokletstvo stare udovice

Crekvina i prokletstvo stare udovice
Početkom 17. stoljeća Jezuiti su na Kastvu odlučili sagraditi veliku crkvu, a u izgradnji su, dakako bez naknade, morali sudjelovati svi. Kastavci su s obale donosili pijesak, a među njima i siromašna udovica, majka troje djece. Kad je zamolila da je puste, kako bi, kao sluškinja, mogla zaraditi za kruh i prehraniti djecu, tri su je puta udarili bičem. Starica je potom proklela crkvu, koja se od tada stalno urušavala i nikada nije završena. Jedna je to od legendi, koje se vežu za nikada razjašnjenu sudbinu kastavske Crekvine. 

Impozantna građevina u samom srcu stare gradske jezgre i danas je, unatoč stoljećima koja su prošla, obavijena velom tajne. Brojna su pitanja i dalje bez odgovora. Tko je i kada izgradio najveću crkvenu građevinu na ovoj strani Jadrana? Dali je ikada završena? Kada je i zašto srušena? Na ta su pitanja, kroz godine, pokušavali odgovoriti mnogi.

“Ja sam se bavio time jer je i mene kopkala Crekvina, ta ogromna građevina koja i danas izaziva pažnju. Našao sam u jednom talijanskom časopisu, namijenjenom turistima, da su to rimske ruševine, što je zapravo jedan nevjerojatan podatak,” kaže Ervin Dubrović, ravnatelj Muzeja Grada Rijeke.

Druga teorija kaže da je Crekvina sagrađena u 17. stoljeću kad su Isusovci došli u Rijeku. Zanimljivo, Kastav su naslijedili Isusovci iz dalekog austrijskog Judenburga, kojima je, zbog udaljenosti, bio teret pa su ga prepustili tršćanskim Jezuitima. Oni potom Kastav, prepuštaju novoosnovanim riječkim Jezuitima. 

Logika govori da su Jezuiti najprije sagradili crkvu u Rijeci, gradu u kojem im je bilo sjedište, a tek su potom mogli razmišljati o crkvi na Kastvu. No, kako je crkva na Kastvu dvostruko veća od prve projektirane crkve sv. Vida, teorija nije previše uvjerljiva, smatra Dubrović. 

Nažalost dokumentacija kojom se raspolaže je malobrojna i nepouzdana pa je Crekvina kroz povijest zbunjivala mnoge.

“Makso Peloza, svećenik iz Muna, koji je polazio školu na Kastvu, bio je fasciniran tom nevjerojatno velikom građevinom za tako malo mjesto i kraj koji je u to vrijeme bio gotovo pust. Desetljećima je prikupljao škrtu građu, koja spominje kastavsku crkvu sv. Marije ili Marijina Uznesenja, ali nije vidio ono što je trebao vidjeti. Naime, dokumenti zaista spominju crkvu, ali ne ovako veliku, već manju crkvicu,” napominje Dubrović.

Pretpostavlja se da je tu manju crkvicu srušio jedan iz niza potresa koji su 1750. i 1751. pogodili Kastav. Po toj je teoriji crkva ovakvih razmjera mogla nastati tek krajem 18. stoljeća.

“Crkva sv. Marije ili Crekvina bila je najvjerojatnije građena, iako to ne možemo s punom pouzdanošću tvrditi, nakon 1769. kad je pulski biskup, koji tada ima crkvenu ingerenciju nad ovim krajem, dozvolio da se, na molbu kastavskog svećenstva i puka, ovdje gradi crkva,” kaže Dubrović.

U nizu zbunjujućih pretpostavki jedna nameće i pitanje jesu li Crekvinu uopće gradili Isusovci? Naime, teško da je Kastavski Kaptol imao dovoljnu financijsku moć da na svega nekoliko metara od velike župne crkve sv. Jelene izgradi još veću crkvu. 

Iako se Crekvina najvjerojatnije prestala graditi po odlasku Isusovaca iz Rijeke to nikada nije potvrđeno. 
 
Jedinstvena pozornica na otvorenom

Priče i legende danas su mamac za posjetitelje i turiste, koji mogu uživati u jedinstvenom ambijentu kastavske Crekvine, koja se u ljetnim mjesecima, zahvaljujući brojnim manifestacijama, pretvara u impresivnu pozornicu na otvorenom.

“Znači imamo tu kazališne predstave, koncerte Se će počet 24. lipnja kad će tu bit MIK. Posle tega imamo Kastafsko kulturno leto i na kraju sezone ćemo imet Čanson fest i harmonikaši, znači Z armunikun va Kastav po 13. put,” najavljuje Karmen Puhar Dragičević iz turističke zajednice Grada Kastva. 
 
Novi gradski trg ispred Crekvine

Jedinstvena bi pozornica u budućnosti mogla biti još dojmljivija. Naime, nakon što je počela sanacija zaštićenog kulturnog dobra nastavlja se s realizacijom ambicioznih planova.

“Sad smo pred jednim vrlo ozbiljnim projektom, kandidirali smo ga na Ministarstvo turizma i očekujemo pozitivno rješenje U dvije faze bi se Crekvina trebala obnoviti i postati prava kvalitetna ljetna pozornica, ali i jedan lijepi gradski trg, prostor za šetnju, odmor i boravak u središtu grada, na kojem bi zbilja uživali,” najavljuje kastavski gradonačelnik Ivica Lukanović.

Po svemu sudeći prokletstvu stare udovice, s početka našeg teksta, tako je ipak došao kraj, a Crekvina će, nekoliko stoljeća kasnije, ipak dočekati bolje dane.

Komentari