Klapska je pjesma večeras, na dan kad Kastavci slave Sv. Jelenu, odzvanjala starom gradskom jezgrom. Koncertom “Si naši vijaji'' Ženska klapa Kastav predstavila se publici u crkvi sv. Jelene Križarice.
U šarolikom je repertoaru, kojim su članice Ženske klape Kastav pokušale objediniti protekla dva desetljeća, svatko mogao pronaći nešto za sebe.
“Kastav je naš grad, iako mnoge od nas nisu Kastavke, tako ga doživljavamo. Sjećam se da smo davno, prije 20 godina, tu imale nekoliko krasnih božićnih koncerata i lijepe nas emocije vežu za ovu crkvu. Konačno predstavljamo naš cd, “Si naši vijaji”, u Kastvu. Naziv “Si naši vijaji” nosi jer uvijek na put krećemo iz Kastva i vraćamo se u Kastav. No, naziv se odnosi i na glazbena putovanja u različite žanrove. Večeras imamo priliku našim Kastavcima pokazati što smo radili zadnjih 20 godina. Iako, sigurna sam da oni to jako dobro znaju jer uvijek kad imamo koncert u Kastvu dođe jako puno ljudi,” rekla je Irena Grdinić iz Ženske klape Kastav.
U pomoć je pripadnicama ljepšeg spola priskočila i Muška klapa Kastav. Koncert “Si naši vijaji” klapski je doprinos obilježavanju Jelenine, blagdana sv. Jelene Križarice, koji se ovih dana obilježava na Kastvu.
“Blagdan sv. Jelene Križarice za nas znači puno. To je blagdan zaštitnice naše župe. Mi kao kastavska župa slavimo Sv. Jelenu 22. svibnja, ima još dosta župa u Hrvatskoj koji slave danas, dok ostali slave 18. kolovoza. Pretpostavljam da se ova župa posvetila njoj nakon što su kršćani dobili slobodu. Kad su ovuda prolazili, tu su odmarali. Nakon 1313. godine kad im Konstantin dao slobodu prikriveni vjernici su se javno očitovali i tada su se njima u tim odmaralištima gradila mala svetišta. Po meni je to bio početak ovog većeg svetišta,” smatra kastavski župnik, vlč. Franjo Jurčević.
Živjela je u 3. stoljeću nakon Krista. Bila je jednostavna žena, pučanka. Udala se za tribuna, Konstancija Klora i rodila mu sina Konstantina. Kad je Jelenin muž, postigao naslov Cezar, morao je po zakonu otpustiti ženu pučanku, jer rimsko pravo nije dopuštalo brak između velikaša i pučana.
Kad na carski tron zasjednu njen sin Konstantin Veliki, on Jelenu proglasi caricom. U povijesti je ostala poznata po davanju slobode progonjenim kršćanima te ukidanju kazne razapinjanja na križ u cijelome carstvu 313. godine. Jelena je pronašla i drvo križa na kojem je umro Isus, 326. godine.
Svetkovinu svete Jelene križarice svečano obilježavaju u Rakovici gdje je zaštitnica župe, te u Vodenoj Dragi gdje će proslava blagdana svete Jelene biti ove nedjelje.
U šarolikom je repertoaru, kojim su članice Ženske klape Kastav pokušale objediniti protekla dva desetljeća, svatko mogao pronaći nešto za sebe.
“Kastav je naš grad, iako mnoge od nas nisu Kastavke, tako ga doživljavamo. Sjećam se da smo davno, prije 20 godina, tu imale nekoliko krasnih božićnih koncerata i lijepe nas emocije vežu za ovu crkvu. Konačno predstavljamo naš cd, “Si naši vijaji”, u Kastvu. Naziv “Si naši vijaji” nosi jer uvijek na put krećemo iz Kastva i vraćamo se u Kastav. No, naziv se odnosi i na glazbena putovanja u različite žanrove. Večeras imamo priliku našim Kastavcima pokazati što smo radili zadnjih 20 godina. Iako, sigurna sam da oni to jako dobro znaju jer uvijek kad imamo koncert u Kastvu dođe jako puno ljudi,” rekla je Irena Grdinić iz Ženske klape Kastav.
U pomoć je pripadnicama ljepšeg spola priskočila i Muška klapa Kastav. Koncert “Si naši vijaji” klapski je doprinos obilježavanju Jelenine, blagdana sv. Jelene Križarice, koji se ovih dana obilježava na Kastvu.
“Blagdan sv. Jelene Križarice za nas znači puno. To je blagdan zaštitnice naše župe. Mi kao kastavska župa slavimo Sv. Jelenu 22. svibnja, ima još dosta župa u Hrvatskoj koji slave danas, dok ostali slave 18. kolovoza. Pretpostavljam da se ova župa posvetila njoj nakon što su kršćani dobili slobodu. Kad su ovuda prolazili, tu su odmarali. Nakon 1313. godine kad im Konstantin dao slobodu prikriveni vjernici su se javno očitovali i tada su se njima u tim odmaralištima gradila mala svetišta. Po meni je to bio početak ovog većeg svetišta,” smatra kastavski župnik, vlč. Franjo Jurčević.
Sv. Jelena Križarica
Živjela je u 3. stoljeću nakon Krista. Bila je jednostavna žena, pučanka. Udala se za tribuna, Konstancija Klora i rodila mu sina Konstantina. Kad je Jelenin muž, postigao naslov Cezar, morao je po zakonu otpustiti ženu pučanku, jer rimsko pravo nije dopuštalo brak između velikaša i pučana.
Kad na carski tron zasjednu njen sin Konstantin Veliki, on Jelenu proglasi caricom. U povijesti je ostala poznata po davanju slobode progonjenim kršćanima te ukidanju kazne razapinjanja na križ u cijelome carstvu 313. godine. Jelena je pronašla i drvo križa na kojem je umro Isus, 326. godine.
Svetkovinu svete Jelene križarice svečano obilježavaju u Rakovici gdje je zaštitnica župe, te u Vodenoj Dragi gdje će proslava blagdana svete Jelene biti ove nedjelje.
