Idilična “Idičina peknjica”, Mići zavičajni muzej, u samom srcu stare kastavske gradske jezgre, svakog prvog petka u mjesecu otvara svoja vrata, kako Kastavcima tako i brojnim gostima.
Stara kuća u ulici simpatičnog imena- Vincent iz Kastva, desetljećima je bila zatvorena. Grad Kastav je kuću renovirao, a prostor je uređen uz pomoć Kastavaca, koji su donirali stari namještaj i stvari te je "Idičina peknjica" od 2011. dostupna posjetiteljima.
“Ovako u muzejima nitko ne dočekuje svoje posjetitelje. Mi otvorimo vrata, naložimo peć, zagrijemo prostor, jer ovdje je jako hladno, a i lijepo je vidjeti da vatra gori pa onda ispečemo kruh. Posjetitelji mogu degustirati feticu, dvije, s malo masti, cukara, crvene paprike, soli… po starinski kako ki voli,” rekla nam je Božica Zubičić, predsjednica Udruge Grad Kulture iz Kastva.
Povodom Dana žena meni je obogaćen pa je svim posjetiteljicama servirana i Istarska supa.
Mići zavičajni muzej ime nosi po posljednjoj pekarici, Idi Bačić, koju još pamte stariji Kastavci.
“To je bio privatni, obiteljski posao, više hobi nego obrt. Idica je pekla sitne kolačiće za pir, pirni kolač, pince, šišere.. Kastavke bi ih zamijesile i njoj donesle, s naramkom drva, na kojima ih ona pekla, a ujutro bi došle po pečeno, fino, toplo… jer ipak je drugačije to kad se peče na drva ili na struju,” ispričala nam je Božica Zubičić.
Nakon Idičine smrti stara je peć dugo bila napuštena, a Grad Kastav prostor je uredio upravo zbog stare peći, koja datira iz 1806. godine, a navodno su je izgradili Napoleonovi vojnici.
Mići zavičajni muzej “Idičina peknjica” povjeren je na čuvanje kastavskoj Udruzi Grad kulture, koja u prostoru organizira različite programe.
“Organiziramo večeri poezije i glazbe, imali smo četiri godine Festival hrvatskih kazališnih amatera u Kastvu, pet let pusne tance, koji su tradicija, a bili su zamrli, zatim plesne večeri u Šporovoj jami, neobične izložbe, kao što je "Kruh naš svagdašnji", gdje jedna gospođa dođe i šiva krpe i vreće za pripremu i čuvanje kruha pa imamo izložbu "S kastafskega šparheta", gdje pozovemo stare Kastavke koje se još sjećaju što su nekada kuhale pa tu skuhamo repu, palentu… i poslužimo svima da degustiraju. Inače primamo svih koji se naruče, nije bitno koji dan, rado otvorimo svoja vrata. Dolaze nam i grupe i svi se oduševe s prostorom, koji ih vrati u prošlost,” zaključila je Zubičić.
Stara kuća u ulici simpatičnog imena- Vincent iz Kastva, desetljećima je bila zatvorena. Grad Kastav je kuću renovirao, a prostor je uređen uz pomoć Kastavaca, koji su donirali stari namještaj i stvari te je "Idičina peknjica" od 2011. dostupna posjetiteljima.
“Ovako u muzejima nitko ne dočekuje svoje posjetitelje. Mi otvorimo vrata, naložimo peć, zagrijemo prostor, jer ovdje je jako hladno, a i lijepo je vidjeti da vatra gori pa onda ispečemo kruh. Posjetitelji mogu degustirati feticu, dvije, s malo masti, cukara, crvene paprike, soli… po starinski kako ki voli,” rekla nam je Božica Zubičić, predsjednica Udruge Grad Kulture iz Kastva.
Povodom Dana žena meni je obogaćen pa je svim posjetiteljicama servirana i Istarska supa.
Mići zavičajni muzej ime nosi po posljednjoj pekarici, Idi Bačić, koju još pamte stariji Kastavci.
“To je bio privatni, obiteljski posao, više hobi nego obrt. Idica je pekla sitne kolačiće za pir, pirni kolač, pince, šišere.. Kastavke bi ih zamijesile i njoj donesle, s naramkom drva, na kojima ih ona pekla, a ujutro bi došle po pečeno, fino, toplo… jer ipak je drugačije to kad se peče na drva ili na struju,” ispričala nam je Božica Zubičić.
Nakon Idičine smrti stara je peć dugo bila napuštena, a Grad Kastav prostor je uredio upravo zbog stare peći, koja datira iz 1806. godine, a navodno su je izgradili Napoleonovi vojnici.
Mići zavičajni muzej “Idičina peknjica” povjeren je na čuvanje kastavskoj Udruzi Grad kulture, koja u prostoru organizira različite programe.
“Organiziramo večeri poezije i glazbe, imali smo četiri godine Festival hrvatskih kazališnih amatera u Kastvu, pet let pusne tance, koji su tradicija, a bili su zamrli, zatim plesne večeri u Šporovoj jami, neobične izložbe, kao što je "Kruh naš svagdašnji", gdje jedna gospođa dođe i šiva krpe i vreće za pripremu i čuvanje kruha pa imamo izložbu "S kastafskega šparheta", gdje pozovemo stare Kastavke koje se još sjećaju što su nekada kuhale pa tu skuhamo repu, palentu… i poslužimo svima da degustiraju. Inače primamo svih koji se naruče, nije bitno koji dan, rado otvorimo svoja vrata. Dolaze nam i grupe i svi se oduševe s prostorom, koji ih vrati u prošlost,” zaključila je Zubičić.
