Kastav 3. svibanj 2016.

Život iza logorske žice 

Život iza logorske žice 
71. godišnjica oslobođenja Kastva obilježena je polaganjem vijenaca na spomenik NOB-a na gradskom groblju te otvorenjem izložbe “Iza žice: sudbine Kastavaca” u Muzejskoj zbirci Kastavštine.

Izložbom “Iza žice: sudbine Kastavaca” u Muzejskoj zbirci Kastavštine obilježen je 3. svibnja, Dan oslobođenja Kastva od fašizma. Izložba, koja je podijeljena u dva dijela, govori o stradavanju stanovništva Kastavštine u fašističkim i nacističkim koncentracijskim logorima tijekom Drugog svjetskog rata.

Prvi dio posvećen je talijanskim koncentracijskim logorima. Izložba počinje okupacijom istočnog dijela Kastavštine 1941. te pokazuje represivne mjere, koje je zbog otpora stanovništva provodio okupator. Dio mjera bilo je i “čišćenje” terena s  ciljem talijanizacije okupiranog područja i slamanja otpora te sprečavanja stanovništva da se pridruži ili pomogne Narodno oslobodilačkom pokretu. Fašisti su zarobljavali i streljali stanovništvo. U početku su zatvarani stanovnici čiji su članovi obitelji bili borci NOP-a, ali s vremenom se ta praksa primjenjivala na sve stanovnike sela u blizini kojih su se nalazili borci NOP-a. Dugoročno je takva politika imala za cilj “odnarođivanje”, koje se u Istri i zapadnom dijelu Kastavštine provodilo tijekom 1920-ih i 1930-ih. Prostor s kojeg su istjerani protivnici režima, uglavnom Slovenci i Hrvati, naseljen je stanovnicima iz unutrašnjosti Kraljevine Italije. Nakon kapitulacije Italije mnogi su zatvorenici deportirani u njemačke koncentracijske logore. 

Upravo je njemačkim koncentracijskim logorima posvećen drugi dio izložbe, koji priča o političkoj situaciji i stradanju stanovništva Kastavštine u vrijeme kad se Kastav našao u sastavu Hitlerove Operativne zone Jadransko primorje, u kojoj je na vlasti bio vrhovni komesar Friedrich Rainer. Brojna svjedočanstva iz logora govore o uhićenju, streljanju ili slanju protivnika vlasti u koncentracijske logore u Njemačkoj.  Zarobljene su osobe iz riječkog zatvora vlakovima prebačene u Trst gdje je bio centar za deportaciju. Izložba opisuje njemačke koncentracijske logore i uvjete u kojima su živjeli zatvorenici, dnevne rutine, prisilan rad i ostale strahote kroz koje su prolazili.

Otvorenju izložbe prisustvovali su i brojni gosti predvođeni kastavskim gradonačelnikom Ivicom Lukanovićem, koji je podsjetio na mnoge kastavske žrtve, kao i na važnost antifašizma danas. 

Predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Kastva Ivica Rubeša poručio je kako je njihova dužnost pomoći mladima da shvate kroz kolike je patnje Kastavština prošla u Drugom svjetskom ratu

Autori postava i koncepcije izložbe su studenti Marin Bolić i Mario Pintarić te Tamara Mataija, kustosica Muzejske zbirke Kastavštine, koja je naglasila da je izložba temeljena na svjedočanstvima ljudi koji su preživjeli strahote koncentracijskih logora.

Komentari