Kastav 21. ožujak 2019.

Zlatna priča kakve nema drugdje u svijetu

Zlatna priča kakve nema drugdje u svijetu
Rezultati projekta gospodarske evaluacije autohtonih sorti vinove loze Kastavštine, s ciljem njihove revitalizacije, predstavljeni su danas u kastavskoj Gradskoj vijećnici.

Projekt je proveo Agronomski fakultet u Zagrebu u suradnji s Udrugom Belica i Riječkim sveučilištem, a uz podršku Primorsko- goranske županije, Grada Kastva i Općine Matulji.

“Pri završetku smo projekta koji je imao za cilj spašavanje i revitalizaciju autohtonih kastavskih sorti. Kastavština je tradicionalno vezana za vinovu lozu i tu je nekada bio veliki broj sorti. Međutim kao i u drugim krajevima mnoge su nepovratno nestale. Naš je cilj bio da preostale sorte spasimo i revitaliziramo te sa stručnog stajalište preporučimo proizvođačima i mislim da smo u tome uspjeli. Stare sorte koje smo pronašli pokazale su dobre rezultate u smislu proizvodnje vina iz redovite berbe, a posebice u smislu proizvodnje pjenušaca. Na dobrom smo putu da u nastavku istraživanja rezultate potvrdimo i da ovu značajnu granu proširimo na veći broj proizvođača u Kastvu i okolici”, poručio je profesor Edi Maletić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

U Kastavštini više ne možete dobiti loše vino

Sjajni rezultati veliki su poticaj za kastavske vinare i vinogradare okupljene u Udruzi Belica, koja trenutno broji stotinjak članova.

“Od kad je Udruge Belica vinogradarstvo i vinarstvo Kastavštine napreduje velikim koracima. Sada u Kastavštini više ne možete dobiti loše vino. Svi proizvođači proizvode krajnje ozbiljno i svake godine vina su sve bolja i bolja. Srce mi je prepuno jer je ono o čemu smo prije desetak godina samo sanjali sada postalo stvarnost. Belica kao vino ima izuzetnu povijest. Međutim vrijedni članovi udruge Belica dali su mu sadašnjost i osigurali budućnost. Agronomski fakultet u Zagrebu nam je otvorio oči i pokazao potencijal Belice. Kada je prije deset godina profesor Maletić posjetio Kastav rekao kako u jednoj čaši imamo kupažu kakva ne postoji nigdje drugdje na svijetu, a samim time i zlatnu priču. Čak tri sorte u Belici su autohtone”, naglasio je Dejan Rubeša Plovanić.

Zanimljivo, osnovne sorte od kojih se sastoji kastavska Belica su: mejsko, divjaka, jarbola, verdić i malvazija, a upravo su prve tri autohtone kastavske sorte. Nažalost, zbog ograničenih količina Kastavcima najdražeg vina, kojeg se godišnje proizvede svega desetak tisuća litara, Belica će teško van naše županije. 

Vino zbog kojeg se isplati doći u Kastav

“Priča o Belici je prelijepa i kvalitetom bi to bilo moguće, ali ne i količinom. Jednostavno nemamo prostora gdje bi se moglo nasaditi toliko loze. Mišljenja smo da to nije ni potrebno, ovo će biti jedno butik vino, zbog kojeg će ljudi koji prepoznaju kvalitetu morati doći u Kastav. To je naš cilj”, zaključio je Dejan Rubeša Plovanić.

“Pokazalo se da je ovo priča, iza koje je Udruga Belica, ispravan put. Zajedničkom suradnjom postignuti su dobri rezultati. Međutim, svega toga ne bi bilo bez suradnje s Agronomskim fakultetom i Riječkim sveučilištem i bez potpore jedinica lokalne samouprave”, naglasio je kastavski gradonačelnik Matej Mostarac, najavivši nastavak suradnje, ali i skoro otvaranje Kuće Belice u Kastvu.  

Nakon današnje prezentacije okupljeni su imali jedinstvenu priliku na jednom mjestu degustirati šest različitih vina, od čega dva pjenušca.