Dom krčkih knezova uskoro bi trebao postati dom hrvatskih vina. Hrvatska kuća vina u Dvorcu Nova Kraljevica, poznatijem kao Frankopan, u budućnosti bi mogla velikim slovima upisati Kraljevicu na turističku kartu Hrvatske.
Kraljevica nije vinogradarski kraj, ali je zato okružena hrvatskim vinogradarskim regijama. Svoje će mjesto u budućoj kući vina pronaći najbolje što nude: Istra, otoci, Dalmacija i kontinentalna Hrvatska, a posjetitelji će dobiti mjesto na kojem mogu kušati sva hrvatska vina.
“Jedan dio Dvorca Frankopan, na 2. katu, bio bi muzejskog, obrazovno- edukativnog tipa, dok bi u suterenu dvorca bio vinski podrum, odnosno ugostiteljski sadržaj, jedna konoba višeg ranga,” najavljuje Vladimir Dročić, viši savjetnik za prostorno planiranje i razvoj Grada Kraljevice.
Zanimljivo, frankopanski se dvorac, u jednom dijelu svoje burne prošlosti, već susreo sa sličnim sadržajem. Naime, Isusovci, koji su u dvorcu boravili nakon progona iz Italije, na terasama između dvorca i mora zasadili su vinovu lozu. Obnova tih vinograda te uzgoj autohtnih sorti vinove loze, u suradni s Centrom za brdsko- planinsku poljoprivredu Primorsko- goranske županije, također su dio ambicioznih planova.
I dok će Hrvatska kuća vina, projekt vrijedan oko 7 milijuna kuna, pričekati europske novce, uskoro počinje obnova preostalih kula na Frankopanu. Naime, prije tri je godine obnovljena prva, sada bijela kula, a uređenje tri preostale kule procjenjuje se na oko 2 i pol milijuna kuna. Uz to Nova Kraljevica bi ove godine trebala dobiti i centar za posjetitelje.
Nova Kraljevica tako će dobiti nove sadržaje, dok će se postojeće djelatnosti podići na viši novo, a sve s ciljem revitalizacije starog dvorca.
“Želimo iskoristiti prostornost dvorca i odličnu akustiku atrija te tu organizirati razne likovne, glazbene i ostale radionice. Također, kako bi one bile što kvalitetnije organizirane na 2. katu dvorca planira se dormitorij za polaznike,” najavljuje Dročić.
Projekt stvaranja nove Nove Kraljevice težak je oko 30 milijuna kuna, a najveći dio trebao bi se financirati sredstvima iz europskih fondova.
Knezovi krčki na ovom su području prisutni od 13. stoljeća. Njihovo prisustvo i snaga vide se i danas kroz brojne kaštele. U 16. stoljeću moć Frankopana slabi i polako ih potiskuju Zrinski, koji ženidbama i ratovima osvajaju mnoge krajeve pa tako i Kraljevicu. 1641. dvije se obitelji mire, o čemu svjedoči i brak Petra Zrinskog i Katarine Frankopan. Osam godina kasnije Petar Zrinski nasljeđuje Kraljevicu i stari frankopanski kaštel u centru grada, ali i gradi novi rezidencijalni dvorac, kojeg naziva Novom Kraljevicom. Novi bi dvorac, koji nije građen u obrambene već rezidencijalne svrhe, da je Zrinsko- Frankopanska urota uspjela, postao prijestolnica. No, nakon što su Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan pogubljeni u Bečkom Novom Mestu njihova su imanja opljačkana pa tako i Nova Kraljevica.
Dvorac potom najčešće služi kao vojarna. U njemu su se kroz prošlost izmjenjivale: austrijska, francuska, jugoslavenska, njemačka vojska… Jedno je vrijeme bio i bolnica za tzv. Škrljevačku bolest, poznatiju kao Sifilis. Od 1821. do 1854. velik broj bolesnika ovdje je izliječen.
Krajem 19. stoljeća dvorac kupuju Sestre milosrdnice, a već godinu kasnije prodaju ga Isusovcima, koji se ovdje školuju. Oni su uz dvorac sagradili malu kapelu u kojoj su se služile mise, jer narod nije smio u samostan. Isusovci dvorac napuštaju i vraćaju se u Italiju, a Frankopan u vremenu koje slijedi ponovno postaje: bolnica, kasarna, pilana, skladište….
Nakon preseljenja ortopedske bolnice u Rijeku počinje revitalizacija, a dvorac se pokušava oživjeti kroz razne kulturne sadržaje i manifestacije.
Kraljevica nije vinogradarski kraj, ali je zato okružena hrvatskim vinogradarskim regijama. Svoje će mjesto u budućoj kući vina pronaći najbolje što nude: Istra, otoci, Dalmacija i kontinentalna Hrvatska, a posjetitelji će dobiti mjesto na kojem mogu kušati sva hrvatska vina.
“Jedan dio Dvorca Frankopan, na 2. katu, bio bi muzejskog, obrazovno- edukativnog tipa, dok bi u suterenu dvorca bio vinski podrum, odnosno ugostiteljski sadržaj, jedna konoba višeg ranga,” najavljuje Vladimir Dročić, viši savjetnik za prostorno planiranje i razvoj Grada Kraljevice.
Zanimljivo, frankopanski se dvorac, u jednom dijelu svoje burne prošlosti, već susreo sa sličnim sadržajem. Naime, Isusovci, koji su u dvorcu boravili nakon progona iz Italije, na terasama između dvorca i mora zasadili su vinovu lozu. Obnova tih vinograda te uzgoj autohtnih sorti vinove loze, u suradni s Centrom za brdsko- planinsku poljoprivredu Primorsko- goranske županije, također su dio ambicioznih planova.
Kreće obnova preostalih kula i uređenje centra za posjetitelje
I dok će Hrvatska kuća vina, projekt vrijedan oko 7 milijuna kuna, pričekati europske novce, uskoro počinje obnova preostalih kula na Frankopanu. Naime, prije tri je godine obnovljena prva, sada bijela kula, a uređenje tri preostale kule procjenjuje se na oko 2 i pol milijuna kuna. Uz to Nova Kraljevica bi ove godine trebala dobiti i centar za posjetitelje.
Nova Kraljevica tako će dobiti nove sadržaje, dok će se postojeće djelatnosti podići na viši novo, a sve s ciljem revitalizacije starog dvorca.
“Želimo iskoristiti prostornost dvorca i odličnu akustiku atrija te tu organizirati razne likovne, glazbene i ostale radionice. Također, kako bi one bile što kvalitetnije organizirane na 2. katu dvorca planira se dormitorij za polaznike,” najavljuje Dročić.
Projekt stvaranja nove Nove Kraljevice težak je oko 30 milijuna kuna, a najveći dio trebao bi se financirati sredstvima iz europskih fondova.
Dvorac burne prošlosti
Knezovi krčki na ovom su području prisutni od 13. stoljeća. Njihovo prisustvo i snaga vide se i danas kroz brojne kaštele. U 16. stoljeću moć Frankopana slabi i polako ih potiskuju Zrinski, koji ženidbama i ratovima osvajaju mnoge krajeve pa tako i Kraljevicu. 1641. dvije se obitelji mire, o čemu svjedoči i brak Petra Zrinskog i Katarine Frankopan. Osam godina kasnije Petar Zrinski nasljeđuje Kraljevicu i stari frankopanski kaštel u centru grada, ali i gradi novi rezidencijalni dvorac, kojeg naziva Novom Kraljevicom. Novi bi dvorac, koji nije građen u obrambene već rezidencijalne svrhe, da je Zrinsko- Frankopanska urota uspjela, postao prijestolnica. No, nakon što su Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan pogubljeni u Bečkom Novom Mestu njihova su imanja opljačkana pa tako i Nova Kraljevica.
Dvorac potom najčešće služi kao vojarna. U njemu su se kroz prošlost izmjenjivale: austrijska, francuska, jugoslavenska, njemačka vojska… Jedno je vrijeme bio i bolnica za tzv. Škrljevačku bolest, poznatiju kao Sifilis. Od 1821. do 1854. velik broj bolesnika ovdje je izliječen.
Krajem 19. stoljeća dvorac kupuju Sestre milosrdnice, a već godinu kasnije prodaju ga Isusovcima, koji se ovdje školuju. Oni su uz dvorac sagradili malu kapelu u kojoj su se služile mise, jer narod nije smio u samostan. Isusovci dvorac napuštaju i vraćaju se u Italiju, a Frankopan u vremenu koje slijedi ponovno postaje: bolnica, kasarna, pilana, skladište….
Nakon preseljenja ortopedske bolnice u Rijeku počinje revitalizacija, a dvorac se pokušava oživjeti kroz razne kulturne sadržaje i manifestacije.
