Bakar 16. ožujak 2015.

Čuvar bakarske povijesti

Čuvar bakarske povijesti
U staroj gradskoj jezgri, srcu grada bogate povijesti, kao što je to činio stoljećima, drevni frankopanski kaštel, još uvijek budno pazi na svoj Bakar. 

Moćna građevina na brežuljku i danas, već na prvi pogled, dominira Bakarskim zaljevom.

Iako bakarski kaštel, jedan od poznatih vinodolskih kaštela, često nazivamo frankopanskim, krčki knezovi nisu odgovorni za sve, napominje arheolog Ranko Starac.

“Najveće adaptacije su realizirane u vrijeme grofova Zrinskih od 16 do 17. stoljeća. Sam prostor kaštela je smješten u najvišem kutu srednjovjekovnih zidina gornjeg bakarskog grada, na vrhu uzvisine koja se strmo spušta prema moru. Izvorno prostor kaštela je smješten unutar reala pretpovijesne gradinske fortifikacije iz doba naselja Liburna, znači prapovijesnog razdoblja. U suterenu samoga kaštela, u podrumima, ustanovljeni su arheološki tragovi prvog naseljavanja Bakra, koji pripadaju razdoblju ranog i srednjeg brončanog doba. Što znači da ljudski život na području povijesne jezgre grada bakra kontinuira od otprilike polovice 2. tisućljeća prije Krista, znači već više od 3 i pol tisuće godina. Sam kaštel nastao je nizom adaptacija prostorija u kutu zidina koje su izgrađene na ovom mjestu početkom srednjeg vijeka,” tvrdi Starac.

Srednjovjekovni Bakar prvi opisuje poznati arapski putopisac El Idrizi, polovicom 12. stoljeća. El Idrizi već u to Bakar vrijeme naziva hrvatskim gradom te ga spominje kao prvo naselje u Hrvatskoj, na koje je naišao nakon Labina. Zanimljivo, Rijeku arapski putopisac ne spominje.

Iz strateških razloga Bakar u to doba dobiva zidine, u kutu kojih se formira kaštel.

“Od tog kaštela je danas izvornog ostalo jako malo, tek tragovi temelja zidova. Kaštel je u današnjem obliku artikuliran tek krajem 15. stoljeća i početkom 16. stoljeća zbog nadiruće turske opasnosti. Frankopani, posebno Bernardin Frankopan, tada rade niz rekonstrukcija i obnova svih objekata na svom području, od Ledenica, Bribira, Novoga, do Trsata i Grada Grobnika,” tvrdi Starac.

Krajem 17. stoljeća bakarski kaštel počinje propadati, a najveću štetu prouzročio je veliki potres 1750 godine. Tada je srušen veći dio kaštela. Nakon obnove kaštel je ostao bez jednog krila, dok su kule snižene za jedan kat. Nažalost, obnova kaštela, koja je počela 50-ih godina 20. stoljeća nikada nije završena. Radovi su trenutno na čekanju nekih, financijski boljih vremena. 

“U planu je da se čitav prostor muzealizira te da se u njega, iz gradskog muzeja u Bakru, preseli postojeća zbirka. To znači da bi obnovljeni kaštel bio u funkciji svih ljudi ovog kraja, kao društveno korisni, javno dostupni prostor, koji bi prezentirao samog sebe, dok bi na katovima bili predstavljeni artefakti iz burne povijesti Bakra,” poručuje Starac.

U budućnosti bi kaštel trebao biti i u funkciji turizma, najavljuje Sonja Jelušić, direktorica Turističke zajednice Grada Bakra. 

No, teška vrata kaštela još će se neko vrijeme otvarati tek u vrijeme određenih bakarskih manifestacija, poput Margaretinog leta i Šetnje kroz povijest. 

Komentari