Muzej pomoraca, uređenje cestovnog prilaza uvali Žurkovo s muralom Ivana Penzeša- Nadalova te projekt postavljanja križa na Kuli iznad naselja Rožmanići sinoć su predstavljeni Kostrenjanima.
U crkvi Sv. Barbara organizirana je prezentacija kostrenskog muzeja bez zidova pod nazivom “Kad dojdeš- da najdeš“.
Uz idejni koncept i idejno rješenje budućeg Muzeja pomoraca u Kostreni sv. Barbari, mještani su imali prilike vidjeti idejno rješenje cestovnog prilaza uvali Žurkovo i mural koji je već u nastajanju, akademskog slikara Ivana Penzeša- Nadalova te projekt postavljanja križa na Kuli iznad naselja Rožmanići, kao dijelova “muzeja bez zidova“ i novih interpretacijskih točaka koje će Kostrena obilježiti pod zajedničkim nazivom "Kad dojdeš - da najdeš", prema nazivu zvučne knjige Branke Kržik Longin, čiji je izdavač Narodna knjižnica Kostrena.
U prezentaciji koju je vodila Silvana Vranić, sudjelovali su brojni govornici. Uvod u prezentaciju svojim govorom dala je općinska načelnica Mirela Marunić koja kao Kostrenka vrlo aktivno sudjeluje u brojnim projektima pa tako i ovom, a iza nje i voditeljica Radne grupe muzeja u osnivanju, Tatjana Smeraldo koja je i pokrenula inicijativu i okupila tim.
“Općina Kostrena je kolijevka pomorstva, s dugom i bogatom pomorskom tradicijom. Gotovo da i nema obitelji koja nije imala ili nema pomorca. Taj poziv je naša sudbina, oduvijek, i upravo zato smo se svi složili da Kostrena zaslužuje odati počast toj našoj tradiciji u vidu nečeg trajnog i opipljivog, onome što nas je odredilo i usmjerilo. Jer, ako nećemo mi, tko će drugi čuvati našu baštinu, naše uspomene? Mi smo muzej, a ne prostor. Kostrenski muzej treba biti upravo ovo što se dogodilo danas- ljepilo naše zajednice, da nas okupi oko zajedničke ideje i cilja, a to je njegovanje prošlosti s jasnom vizijom budućnosti,“ poručila je Marunić.
“Kostrena je stoljećima vezana uz more, brodove, pomorce, zato kad govorimo o muzeju pomoraca, govorimo zapravo o etnološkom muzeju Kostrene. Stoga je logičan slijed događaja i bio da jednog dana pokrenemo inicijativu za osnivanje muzeja koji ne zaslužuju samo naši pomorci nego i njihove obitelji, jer pomorac nije samo onaj tko plovi, nego i svi oni koji ga kod kuće čekaju, koji za njega strepe i kojima je radi tog životnog poziva svakodnevica oblikovana na drugačiji način. Koncept muzeja kakav smo u Kostreni zamislili trebao bi biti centar svih događanja vezanih uz pomorstvo u regiji i kroz materijalnu i nematerijalnu baštinu ispričati priču o našem načinu života i stvaralaštva, pružiti nama i Kostreni osjećaj identiteta i kontinuiteta,“ rekla je Smeraldo.
Umjetnost na zavoju Žurkovo
Direktor Komunalnog društva Kostrena Tomislav Matić, ponosan je što je tvrtka bila u mogućnosti dobre poslovne rezultate vratiti u zajednicu. Predstavio je projekt idejnog rješenja zavoja Žurkovo kao nove interpretacijske točke u Kostreni čiji je sastavni dio i mural, autora Ivana Penzeša- Nadalova, akademskog slikara i zadnjeg rođenog Žurkovana.
“To neće biti samo oslikani zid nego izložba na otvorenom opusa našeg akademskog slikara Ivana Penzeša- Nadalova. Na zidu će biti prenesen njegov doživljaj Kostrene i Žurkova s prikazom naših zaštitnica sv. Lucije i sv. Barbare, a taj doživljaj je poseban pošto se radi o zadnjoj živućoj osobi koja je rođena u uvali Žurkovo. Oslikavanje zida već je počelo i ovisimo o vremenskim prilikama, ali očekujemo da će biti gotovo do Sv. Nikole i obilježavanja Dana Općine Kostrena,” poručio je Matić.
Da se doista radi o projektu koji je već sad okupio zajednicu, uz samu prezentaciju u prostoru crkve, govori i zajednička inicijativa župnika Ivana Stošića i UDVDR Kostrena za postavljanje Križa na lokalitet Kule iznad naselja Rožmanići, kao još jedne interpretacijske točke uz Kapetanski put koja će biti spomen na sve poginule i nestale pomorce iz obje Kostrene, spomenik kostrenskom brodarstvu, svim poginulim Kostrenjanima u oba svjetska i Domovinskom ratu, ali i svim onim ljudima koji su za života dali veliki doprinos Kostreni.
Uvod u prezentaciju muzeološkog koncepta i idejnog rješenja budućeg Muzeja pomoraca, dala je Katarina Mažuran Jurešić, koordinatorica aktivnosti Radne grupe muzeja u osnivanju, istaknuvši ciljeve i povod ovakvom neuobičajenom načinu prezentacije. Uključivanjem različitih dionika u program organizatori prezentacije željeli su dočarati koncept muzeja kakav je u tim prostorima zamišljen i postići ono što se danas ovdje i dogodilo, a to je živi muzej kojem će se u finalnom obliku promijeniti samo zidovi, a Kostrenjani su ti koji su mu dali sadržaj- već danas.
Ideju muzeološkog koncepta razradila je Milvana Arko Pijevac koja je pozvala mještane da se uključe jer će konačan izgled muzeja ovisiti upravo o doprinosu ideja i energije mještana. Prezentacijom se želio steći uvid u stav zajednice prema muzeju i olakšati proces prikupljanja građe koja podrazumijeva ulaske u domove mještana i njihovo sudjelovanje u video i audio dokumentiranju.
“Željeli smo predstaviti koncept muzeja s idejom stvaranja identiteta Kostrene i prepoznavanja imidža Kostrene, kao mjesta pomorskih kapetana. Muzej je zamišljen kao eko muzej, a ovaj prostor trebao bi biti inicijalna točka, centar od kojeg bi se organizirali ‘in situ’ područja koji zapravo govore o tradiciji ovog mjesta orijentiranog prema životu pri moru. Imamo mnogo tema o kojima se može govoriti, mnogo toga što se želi prezentirati i sačuvati, a kroz prezentaciju smo željeli zainteresirati Kostrenjane da pogledaju u svoje ladice, ormare i tavane, gdje bi mogli pronaći zanimljive predmete. Za muzej je potrebno imati prostor, stručne ljude, građu i dokumentaciju, koja govori o tradiciji ovog kraja i stvara identitet same Kostrene,” naglasila je Arko Pijevac.
Iza muzeološkog, predstavljeno je i atraktivno idejno rješenje muzeja koje potpisuje Svjetlana Despot koje bi trebalo kostrenski muzej svrstati među nezaobilazne turističke atrakcije Kvarnera.
Nakon prezentacije projekata u crkvi, u zgradi stare područne škole posjetitelji su mogli obići sobu emocija na čijem ulazu su svoje viđenje muzeja dali najmlađi Kostrenjani iz Dječjeg vrtića Zlatna ribica i učenici Osnovne škole Kostrena. Projekcija starih fotografija i zvučna kulisom stihova Branke Kržik Longin, bili su tek mali uvid u život pomoraca i njihovih obitelji stvarajući muzej prije muzeja i njegov prvi postav sastavljen od uspomena, emocija, prijedloga, crteža i stihova Kostrenjana svih uzrasta. Svoje komentare, ideje i promišljanja, posjetitelji su mogli zapisati na samoljepljive papiriće i ostaviti poruku na zidu.
Na izlazu iz škole posjetitelji su mogli razgledati izložbu slika i keramike čiji su autori članovi udruga “Vali“ i “Veli pinel“, koje djeluju u prostoru muzeja kao i izložbu studenta kiparstva Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci pod nazivom “Zamke, kavezi i otrovni mamci“ za koju je idejni koncept izradila mentorica Darija Žmak Kunić. Time je kostrenski muzej na samom početku dao naslutiti da će njegova vrata osim temama vezanim uz pomorstvo, biti otvorena i suvremenom stvaralaštvu mladih umjetnika.
Prezentacija je završila domjenkom i druženjem u zgradi čitaonice i trgu ispred nje, uz nastup Lade Bartoničeka i degustaciju Kostrenske torte.
Uz nositelje projekata Općinu Kostrena, KD Kostrena i Župni ured Kostrena, u organizaciju prezentacije budućeg muzeja, bile su uključene brojne institucije i udruge; Osnovna škola Kostrena, Dječji vrtić Zlatna Ribica, Narodna knjižnica Kostrena, Veli pinel, Udruga Vali, Katedra Čakavskog sabora Kostrene, Udruga pomorskih kapetana Kostrene, Bratovština sv. Nikole- Kostrene sv. Barbare, Udruga pomorskih kapetana Sjevernog Jadrana, Penko-udruga umirovljenika te studenti Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.
U crkvi Sv. Barbara organizirana je prezentacija kostrenskog muzeja bez zidova pod nazivom “Kad dojdeš- da najdeš“.
Uz idejni koncept i idejno rješenje budućeg Muzeja pomoraca u Kostreni sv. Barbari, mještani su imali prilike vidjeti idejno rješenje cestovnog prilaza uvali Žurkovo i mural koji je već u nastajanju, akademskog slikara Ivana Penzeša- Nadalova te projekt postavljanja križa na Kuli iznad naselja Rožmanići, kao dijelova “muzeja bez zidova“ i novih interpretacijskih točaka koje će Kostrena obilježiti pod zajedničkim nazivom "Kad dojdeš - da najdeš", prema nazivu zvučne knjige Branke Kržik Longin, čiji je izdavač Narodna knjižnica Kostrena.
Kostrena kolijevka pomorstva
U prezentaciji koju je vodila Silvana Vranić, sudjelovali su brojni govornici. Uvod u prezentaciju svojim govorom dala je općinska načelnica Mirela Marunić koja kao Kostrenka vrlo aktivno sudjeluje u brojnim projektima pa tako i ovom, a iza nje i voditeljica Radne grupe muzeja u osnivanju, Tatjana Smeraldo koja je i pokrenula inicijativu i okupila tim.
“Općina Kostrena je kolijevka pomorstva, s dugom i bogatom pomorskom tradicijom. Gotovo da i nema obitelji koja nije imala ili nema pomorca. Taj poziv je naša sudbina, oduvijek, i upravo zato smo se svi složili da Kostrena zaslužuje odati počast toj našoj tradiciji u vidu nečeg trajnog i opipljivog, onome što nas je odredilo i usmjerilo. Jer, ako nećemo mi, tko će drugi čuvati našu baštinu, naše uspomene? Mi smo muzej, a ne prostor. Kostrenski muzej treba biti upravo ovo što se dogodilo danas- ljepilo naše zajednice, da nas okupi oko zajedničke ideje i cilja, a to je njegovanje prošlosti s jasnom vizijom budućnosti,“ poručila je Marunić.
“Kostrena je stoljećima vezana uz more, brodove, pomorce, zato kad govorimo o muzeju pomoraca, govorimo zapravo o etnološkom muzeju Kostrene. Stoga je logičan slijed događaja i bio da jednog dana pokrenemo inicijativu za osnivanje muzeja koji ne zaslužuju samo naši pomorci nego i njihove obitelji, jer pomorac nije samo onaj tko plovi, nego i svi oni koji ga kod kuće čekaju, koji za njega strepe i kojima je radi tog životnog poziva svakodnevica oblikovana na drugačiji način. Koncept muzeja kakav smo u Kostreni zamislili trebao bi biti centar svih događanja vezanih uz pomorstvo u regiji i kroz materijalnu i nematerijalnu baštinu ispričati priču o našem načinu života i stvaralaštva, pružiti nama i Kostreni osjećaj identiteta i kontinuiteta,“ rekla je Smeraldo.
Umjetnost na zavoju Žurkovo
Direktor Komunalnog društva Kostrena Tomislav Matić, ponosan je što je tvrtka bila u mogućnosti dobre poslovne rezultate vratiti u zajednicu. Predstavio je projekt idejnog rješenja zavoja Žurkovo kao nove interpretacijske točke u Kostreni čiji je sastavni dio i mural, autora Ivana Penzeša- Nadalova, akademskog slikara i zadnjeg rođenog Žurkovana.
“To neće biti samo oslikani zid nego izložba na otvorenom opusa našeg akademskog slikara Ivana Penzeša- Nadalova. Na zidu će biti prenesen njegov doživljaj Kostrene i Žurkova s prikazom naših zaštitnica sv. Lucije i sv. Barbare, a taj doživljaj je poseban pošto se radi o zadnjoj živućoj osobi koja je rođena u uvali Žurkovo. Oslikavanje zida već je počelo i ovisimo o vremenskim prilikama, ali očekujemo da će biti gotovo do Sv. Nikole i obilježavanja Dana Općine Kostrena,” poručio je Matić.
Križ na Kuli
Da se doista radi o projektu koji je već sad okupio zajednicu, uz samu prezentaciju u prostoru crkve, govori i zajednička inicijativa župnika Ivana Stošića i UDVDR Kostrena za postavljanje Križa na lokalitet Kule iznad naselja Rožmanići, kao još jedne interpretacijske točke uz Kapetanski put koja će biti spomen na sve poginule i nestale pomorce iz obje Kostrene, spomenik kostrenskom brodarstvu, svim poginulim Kostrenjanima u oba svjetska i Domovinskom ratu, ali i svim onim ljudima koji su za života dali veliki doprinos Kostreni.
Uvod u prezentaciju muzeološkog koncepta i idejnog rješenja budućeg Muzeja pomoraca, dala je Katarina Mažuran Jurešić, koordinatorica aktivnosti Radne grupe muzeja u osnivanju, istaknuvši ciljeve i povod ovakvom neuobičajenom načinu prezentacije. Uključivanjem različitih dionika u program organizatori prezentacije željeli su dočarati koncept muzeja kakav je u tim prostorima zamišljen i postići ono što se danas ovdje i dogodilo, a to je živi muzej kojem će se u finalnom obliku promijeniti samo zidovi, a Kostrenjani su ti koji su mu dali sadržaj- već danas.
Ideju muzeološkog koncepta razradila je Milvana Arko Pijevac koja je pozvala mještane da se uključe jer će konačan izgled muzeja ovisiti upravo o doprinosu ideja i energije mještana. Prezentacijom se želio steći uvid u stav zajednice prema muzeju i olakšati proces prikupljanja građe koja podrazumijeva ulaske u domove mještana i njihovo sudjelovanje u video i audio dokumentiranju.
“Željeli smo predstaviti koncept muzeja s idejom stvaranja identiteta Kostrene i prepoznavanja imidža Kostrene, kao mjesta pomorskih kapetana. Muzej je zamišljen kao eko muzej, a ovaj prostor trebao bi biti inicijalna točka, centar od kojeg bi se organizirali ‘in situ’ područja koji zapravo govore o tradiciji ovog mjesta orijentiranog prema životu pri moru. Imamo mnogo tema o kojima se može govoriti, mnogo toga što se želi prezentirati i sačuvati, a kroz prezentaciju smo željeli zainteresirati Kostrenjane da pogledaju u svoje ladice, ormare i tavane, gdje bi mogli pronaći zanimljive predmete. Za muzej je potrebno imati prostor, stručne ljude, građu i dokumentaciju, koja govori o tradiciji ovog kraja i stvara identitet same Kostrene,” naglasila je Arko Pijevac.
Budući muzej kvarnerska turistička atrakcija
Iza muzeološkog, predstavljeno je i atraktivno idejno rješenje muzeja koje potpisuje Svjetlana Despot koje bi trebalo kostrenski muzej svrstati među nezaobilazne turističke atrakcije Kvarnera.
Nakon prezentacije projekata u crkvi, u zgradi stare područne škole posjetitelji su mogli obići sobu emocija na čijem ulazu su svoje viđenje muzeja dali najmlađi Kostrenjani iz Dječjeg vrtića Zlatna ribica i učenici Osnovne škole Kostrena. Projekcija starih fotografija i zvučna kulisom stihova Branke Kržik Longin, bili su tek mali uvid u život pomoraca i njihovih obitelji stvarajući muzej prije muzeja i njegov prvi postav sastavljen od uspomena, emocija, prijedloga, crteža i stihova Kostrenjana svih uzrasta. Svoje komentare, ideje i promišljanja, posjetitelji su mogli zapisati na samoljepljive papiriće i ostaviti poruku na zidu.
Na izlazu iz škole posjetitelji su mogli razgledati izložbu slika i keramike čiji su autori članovi udruga “Vali“ i “Veli pinel“, koje djeluju u prostoru muzeja kao i izložbu studenta kiparstva Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci pod nazivom “Zamke, kavezi i otrovni mamci“ za koju je idejni koncept izradila mentorica Darija Žmak Kunić. Time je kostrenski muzej na samom početku dao naslutiti da će njegova vrata osim temama vezanim uz pomorstvo, biti otvorena i suvremenom stvaralaštvu mladih umjetnika.
Prezentacija je završila domjenkom i druženjem u zgradi čitaonice i trgu ispred nje, uz nastup Lade Bartoničeka i degustaciju Kostrenske torte.
Uz nositelje projekata Općinu Kostrena, KD Kostrena i Župni ured Kostrena, u organizaciju prezentacije budućeg muzeja, bile su uključene brojne institucije i udruge; Osnovna škola Kostrena, Dječji vrtić Zlatna Ribica, Narodna knjižnica Kostrena, Veli pinel, Udruga Vali, Katedra Čakavskog sabora Kostrene, Udruga pomorskih kapetana Kostrene, Bratovština sv. Nikole- Kostrene sv. Barbare, Udruga pomorskih kapetana Sjevernog Jadrana, Penko-udruga umirovljenika te studenti Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.
