Ostalo 9. travanj 2015.

Priča na brijegu

Priča na brijegu
S brijega starog driveničkog grada pruža se panoramski pogled na mjesto Drivenik, jedno od naselja Vinodolske općine. Iako u starom gradu nema stanovnika, jer su se svi preselili u podnožje brijega, ovdje su i dalje ostali odolijevati svim izazovima vremena; župna crkva sv. Dujma, crkva sv. Stjepana, župni dvor, stara škola i naravno frankopanski kaštel iz 13. Stoljeća.

Na malom je trgu župna crkva sv. Dujma, posvećena starokršćanskom mučeniku iz 3. Stoljeća, biskupu antičke Salone današnjeg Solina. Iako je drivenička crkva kao institucija vrlo stara, današnja građevina datira iz 19. Stoljeća. Odnosno na mjestu stare crkve sagrađena je nova trobrodna crkva iz 1821. godine, dok je zvonik kraj nje sagrađen 1806. godine. Prema predaji ispod glavne lađe nalaze se katakombe, u koje se ulazilo iz podruma malenog objekta, koji je ranije stajao pred crkvom.

Na trgu je i manja, jednobrodna crkva sv. Stjepana iz 15. stoljeća. To je gotička građevina s preslicom za tri zvona. Izgrađena je na mjestu starije romaničke crkve iz 13. stoljeća. U crkvi sv. Stjepana nalazili su se tzv. „zlatni oltari” iz 17. stoljeća te znamenita drivenička Pieta iz 15. stoljeća, koji se čuvaju u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu.

Drivenički svećenici bili su glagoljaši, molili su na staroslavenskom liturgijskom jeziku. Glagoljica se je u ovim krajevima održala kao nacionalno hrvatsko pismo 1000 godina, od 9. do 19. stoljeća.

Tu je i župni dvor Riječke nadbiskupije, koji danas koriste Katolički skauti  te stara škola u kojoj su se, od kad je osnovana 1856. godine, školovale mnoge generacije Driveničana.

Vrhom brijega dominira utvrđeni kaštel, u koji se nekada ulazilo pokretnim mostom preko jarka napunjenog vodom. Kaštel su branili visoki zidovi i četiri ugaone kule te polukružni bastion. Visoko oko zidova bio je drveni hodnik, koji je služio za obranu. Unutar kaštela nalazile su se i stambene zgrade, magazini, podrum i cisterne s vodom. Jugoistočna kula, koja ima ulaz s vanjske strane kaštela, prva je sagrađena na ovom brijegu, a u nju se stanovništvo sklanjalo u vrijeme opasnosti. Isprva u doba hladnog oružja bila je četvrtastog oblika, a nakon što su krčki knezovi Frankopani u 13. stoljeću postali feudalni gospodari Vinodola kulu su uklopili u novoizgrađeni kaštel. Također, kulu su izvana, sa sve četiri strane, dozidali tako da je postala obla kao valjak, kako bi bila otpornija na topovske kugle. 
 
Driveničani “preuredili” frankopanski grb

Po staroj predaji susjedi iz okolnih mjesta Driveničane su od šale nazivali „kozlići“ jer se nekada nad ulaznim vratima u kaštel nalazio grb sa „kozlićima“. Naime, domaći klesari imali su zadaću izraditi  frankopanski grb s dva lava, koji prednjim šapama lome kruh. Međutim kako oni nikada nisu vidjeli lava, umjesto lavova nastali su kozlići. Uvrijeđeni Driveničani grb su uništili.

Stari grad Drivenik odavno nema stanovnika. Stoga, osim kaštela treba vrednovati cijeli povijesni kompleks objekata i dati mu nove sadržaje.  Tako je, prije desetak godina pokrenuta sanacija i revitalizacija kulturnih dobara, odnosno frankopanskih kaštela, u sklopu projekta „Putevima Frankopana“. Cilj je priču o bogatoj i moćnoj plemićkoj obitelji pretvoriti u turističku atrakciju. U sklopu tog projekta prije pet su godina izvršena detaljna arheološka istraživanja i krenulo se u obnovu kaštela. Sam projekt obnove financirale su Primorsko- goranska županija i Vinodolska općina. U kaštelu je izgrađena čelično drvena pozornica i gledalište te sanitarni čvorovi ispod pozornice. Sva konstrukcija je odmaknuta od zidina kaštela, da ne bi došlo do njihovog oštećenja. U svrhu afirmacije kulturnog turizma u Vinodolu te prezentacije Vinodola kao turistički atraktivne i zanimljive destinacije turistička zajednica od 2001. godine organizira Vinodolske ljetne večeri, kako na drugim atraktivnim lokacijama naše općine tako i u prostoru driveničkog kaštela. Pokretanjem projekta „Drivenik- čuvar kroz povijest“  još 2013., oživljavanjem  srednjovjekovne povijesti kroz vojnu povijest, svakodnevni život tog vremena, gastronomiju, obrte, umjetnost, odnosno iskorištavanjem turističkog potencijala nedavno obnovljenog driveničkog kaštela, pridonosi se valorizaciji kulturnih dobara i obogaćivanju turističke ponude Vinodola.

Izvor: TZ Općine Vinodol