Ostalo 2. rujan 2017.

Uskoro povezivanje Matulja i okolice na obilaznicu

Uskoro povezivanje Matulja i okolice na obilaznicu
U sjedištu Primorsko-goranske županije zamjenik župana Petar Mamula, direktor Autoceste Rijeka Zagreb Josip Šala, gradonačelnik Grada Kastva Matej Mostarac i načelnik Općine Matulji Mario Ćiković potpisali su Sporazum o financiranju postupka izvlaštenja čvora Trinajstići procijenjene vrijednosti oko 8.000.000,00 kn bez PDV-a. Potpisivanju Sporazuma prisustvovao je i Tomislav Mihotić, državni tajnik za infrastrukturu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
 
"Realizacijom ovog projekta uvelike ćemo krenuti k još jednom koraku razvoja našeg strateškog prioriteta a to je bolje iskorištenje geo prometnog položaja naše Županije. Zahvaljujem svim koji su sudjelovali u svim koracima potpisivanja sporazuma koji je potreban kako bi se krenulo u realizaciju", rekao je zamjenik Mamula.
 
Čvor Trinajstići planiran je na trasi autoceste A7 između čvorova Matulji i Jurdani, na području Općine Matulji. Najveći značaj predmetnog čvora je kvalitetno povezivanje Matulja i okolice na Riječku obilaznicu, a samim time i na mrežu autocesta; spajanje radnih zona R1 i R2 na Riječku obilaznicu; rasterećenje postojeće cestovne mreže (državna cesta D8 i županijske ceste) i rasterećenje raskrižja u centru Matulja.
 
Državi tajnik za infrastrukturu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić rekao je kako se osim ovog projekta planira i realizacija D403 ceste koja je nastavak aktivnosti započetih na riječkoj zaobilaznici i realizacija D404 koja je riječku luku otvorila s druge strane. Također, planirano je da se do kraja ove ili početkom sljedeće godine krene s realizacijom zadnje faze Istarskog ipsilona od Pazina do Tunela Učke (cca. 160 milijuna eura). Istaknuo je kako će Ministarstvo sa svoje strane i dalje podržavati projekte u kojima se jedinice lokalne samouprave i Županija uključuju u projekte. Za kraj je dodao kako će sama realizacija ovog projekta biti oko 35 milijuna kuna a pretpostavka troškova izvlaštenja oko 8 milijuna kuna.
 
Autocesta Rijeka- Zagreb sudjeluje u sufinanciranju 50% ukupne vrijednosti otkupa zemljišta (4.000.000,00kn), Primorsko-goranska županija sudjeluje u sufinanciranju 25% ukupne vrijednosti otkupa zemljišta(2.000.000,00kn), Općina Matulji s 16,67% (1.333.600,00kn) i Grad Kastav s 8,33% ukupne vrijednosti otkupa zemljišta (666.400,00kn).  
 
Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. će kao investitor projektiranja čvora Trinajstići biti nositelj provedbe postupka izvlaštenja zemljišta.
 
"Cilj ovog projekta je kvalitetno povezivanje Matulja na riječku zaobilaznicu te rasterećenje postojeće mreže, prvenstveno mislim na Državnu cestu D8 i županijske ceste, kao i rasterećenje samog raskrižja u Matuljima. Nakon provedbe izvlaštenja očekuje se tijekom 2018.-2019. godine realizacija čvora i stoga zahvaljujem svim partnerima koji su od početka prepoznali značaj ovog projekta", rekao je direktor Autoceste Rijeka Zagreb Josip Šala.
 
Grad Kastav i Općina Matulji su zaključcima Gradskog odnosno Općinskog vijeća prihvatili prijedlog Sporazuma, a PGŽ je isti prihvatila na sjednici Županijske skupštine održane dana 27. srpnja 2017.
 
Budući da je procijenjeno da bi se u 2017. godini moglo izvršiti 25% potrebnih aktivnosti, Izmjenama i dopunama Proračuna PGŽ za 2017. g. osiguran je iznos od 500.000,00 kn, a u 2018. će se planirati preostalih 1.500.000,00 kn.
 
Financiranje izgradnje čvora Trinajstići bit će riješeno posebnim sporazumom u kojem će se utvrditi sve bitne činjenice i obveze. 
 
Gradonačelnik Kastva Matej Mostarac pohvalio je ovoj projekt te istaknuo kako će Grad Kastav uvijek biti podrška cestovnom razvoju, jer je za građane promet jedna od najbitnijih stvari od koje kreće cijeli razvoj i dnevno funkcioniranje svakog građana. 
 
Načelnik Općine Matulji istaknuo je zadovoljstvo današnjim potpisom Sporazuma istaknuvši kako se na prostoru općine Matulji planiraju tri radne zone koje su do sad polu popunjene jer nemaju pravog prilaza na autocestu, dok se realizacijom ovog projekta osigurava i razvoj radnih zona.

Izvor: PGŽ