Uoči današnjeg blagdana Svete Lucije, jedne od dvaju kostrenskih zaštitnica, u Narodnoj čitaonici u Kostreni Sv. Luciji održan je prigodan program- “Naše užance”, o kostrenskim običajima vezanim za kršćanske blagdane.
“Lucinu 2017.” pjesmom je jučer otvorila talentirana mlada pjevačica Lucija Stipanović. Uslijedio je zanimljiv scenski prikaz starih običaja vezanih uz proslavu božićnih blagdana u Kostreni, prema tekstu Branke Kržik Longin- “Vjerski običaji”.
“Tradicionalno Župno pastoralno vijeće Župe Sv. Lucije u Kostreni organizira, uoči blagdana Svete Lucije, prigodnu svečanost tijekom koje nastojimo na jedan edukativan način ljudima približiti smisao slavlja Svete Lucije. Svjedoci smo da današnje društvo materijalizira sve pa i blagdane. Željeli smo na ovaj način potaknuti djecu da počnu promišljati o baštini svog kraja i da je zapravo sačuvaju. Generacije koje dolaze zahvaljujući modernim tehnologijama idu naprijed ali i zaboravljaju ono naše, što čini srce jednog mjesta”, naglasila je Adriana Glavan, vjeroučiteljica iz Osnovne škole Kostrena.
U tradicionalnom programu “Naše užance” sudjelovali su kostrenski osnovnoškolci, odnosno Čakavska grupa i Školski pjevački zbor.
Sveta Lucija je živjela u 4. stoljeću, u vrijeme cara Dioklecijana, u Siracusi, na Siciliji. O njenom se životu malo zna. No, predaja kaže da je već kao djevojčica bila obećana za ženu bogatom mladiću. Otac joj je rano umro, a majka se razboljela. Kako joj liječnici nisu mogli pomoći kćer se s majkom uputila na grob svete Agate, koja im se ukazala. Upitala je Luciju zašto traži njenu pomoć, kad majčino zdravlje može sama izmoliti. Zahvaljujući njenoj vjeri Lucijina majka je ozdravila. Lucija je, u znak zahvale, svoj imetak podijelila siromasima. No, mladić za kojeg se trebala udati zbog toga ju je, kao kršćanku, prijavio vlastima. Progonitelji kršćana su je mučili. Legenda kaže da su joj iskopali oči i stavili ih na tanjur, a na kraju joj odrubili glavu. Prije smrti predvidjela je kraj vladavine Dioklecijana i progona kršćana. Sveta Lucija je zaštitnica: vida, slijepih, ratara, staklara, tkalaca, pisara, vratara, krojača, kovača te dakako Kostrene.
“Lucinu 2017.” pjesmom je jučer otvorila talentirana mlada pjevačica Lucija Stipanović. Uslijedio je zanimljiv scenski prikaz starih običaja vezanih uz proslavu božićnih blagdana u Kostreni, prema tekstu Branke Kržik Longin- “Vjerski običaji”.
“Tradicionalno Župno pastoralno vijeće Župe Sv. Lucije u Kostreni organizira, uoči blagdana Svete Lucije, prigodnu svečanost tijekom koje nastojimo na jedan edukativan način ljudima približiti smisao slavlja Svete Lucije. Svjedoci smo da današnje društvo materijalizira sve pa i blagdane. Željeli smo na ovaj način potaknuti djecu da počnu promišljati o baštini svog kraja i da je zapravo sačuvaju. Generacije koje dolaze zahvaljujući modernim tehnologijama idu naprijed ali i zaboravljaju ono naše, što čini srce jednog mjesta”, naglasila je Adriana Glavan, vjeroučiteljica iz Osnovne škole Kostrena.
U tradicionalnom programu “Naše užance” sudjelovali su kostrenski osnovnoškolci, odnosno Čakavska grupa i Školski pjevački zbor.
Sveta Lucija
Sveta Lucija je živjela u 4. stoljeću, u vrijeme cara Dioklecijana, u Siracusi, na Siciliji. O njenom se životu malo zna. No, predaja kaže da je već kao djevojčica bila obećana za ženu bogatom mladiću. Otac joj je rano umro, a majka se razboljela. Kako joj liječnici nisu mogli pomoći kćer se s majkom uputila na grob svete Agate, koja im se ukazala. Upitala je Luciju zašto traži njenu pomoć, kad majčino zdravlje može sama izmoliti. Zahvaljujući njenoj vjeri Lucijina majka je ozdravila. Lucija je, u znak zahvale, svoj imetak podijelila siromasima. No, mladić za kojeg se trebala udati zbog toga ju je, kao kršćanku, prijavio vlastima. Progonitelji kršćana su je mučili. Legenda kaže da su joj iskopali oči i stavili ih na tanjur, a na kraju joj odrubili glavu. Prije smrti predvidjela je kraj vladavine Dioklecijana i progona kršćana. Sveta Lucija je zaštitnica: vida, slijepih, ratara, staklara, tkalaca, pisara, vratara, krojača, kovača te dakako Kostrene.
