Što se događalo u Kostreni od 1925. do 1931. godine? Izgubljeni zapisi iz tog su razdoblja pronađeni i objavljeni. Knjiga što govori o važnom djeliću kostrenske povijesti predstavljena je u Narodnoj čitaonici u Kostreni Svetoj Luciji.
Narodna čitaonica u Kostreni Svetoj Luciji kroz 141 je godinu ispisala nebrojene stranice kostrenske povijesti. Neke od njih nakon dugo su vremena pronađene i ukoričene u “Zapisnike”, što su jučer svečano predstavljeni.
“Zapisnici” su svjedoci prošlog vremena, točnije razdoblja od 1925. do 1931. godine. Pričaju o životu Kostrene i Kostrenjana. Čitaonica je uvijek bila mjesto okupljanja, “dom” svih društvenih i kulturnih zbivanja, o čemu svjedoče i zapisnici. U “bilježnicu” su Kostrenjani upisivali sva važna događanja s tadašnjih sjednica, od izložbi, koncerata, druženja pa do priče o spomen lipi, što je 1925. posađena ispred čitaonice, gdje i danas raste.
“Članovi Upravnog odbora Čitaonice i ja osobno posebno smo ponosni na ovo izdanje. Svaka ispisana riječ ima čvrst temelj u životu i radu. Izdanjem Zapisnika osvijetljen je jedan važan, nezaobilazan i dugogodišnji segment bogate kostrenske povijesti. Na jednostavan način, kroz djelić prošlosti prikazan je duh i baština Kostrene. Posebno zahvaljujemo Općini Kostrena koja je prepoznala važnost ovog projekta i omogućila izdavanje”, rekla je Dragana Vučinić, predsjednica Narodne čitaonice u Kostreni Svetoj Luciji.
Originalna bilježnica sa zapisnicima od 1925. do 1931. godinama je bila “izgubljena”. Dugo je bila u privatnom vlasništvu, a neko je vrijeme provela i na policama Gradske knjižnice Bakar, nakon čega se vratila kući i time potaknula hvalevrijedno izdanje. Zapisi su skenirani i ukoričeni, a svoje su mjesto u knjizi, čija je urednica Borka Reljac, našli i prijepisi zapisa s tekstovima Maje Polić i Vjekoslava Bakašuna, koji su Kostrenjane sinoć podsjetili na neizmjerno važnu ulogu Čitaonice u bogatoj Kostrenskoj povijesti.
“Brižljivo čuvan original Zapisnika opet je dio Čitaonice. Neizmjerno hvala profesorici Čedomili Milin, profesoru Josipu Luzeru i ravnateljici Gradske knjižnice Bakar gospođi Dolores Paro Mikeli koji su vraćanju zapisnika u svoj dom dali poseban doprinos. Neka ovo izdanje bude zalog novim uspjesima Čitaonice u vremenu koje dolazi“, zaključila je Vučinić.
“Čitaonica je živi svjedok svojeg vremena. Bilježeći svoje aktivnosti, knjižničari su zapravo bilježili život, dajući nam jasan uvid u politički društveni i kulturni život Kostrene i Kvarnerskog primorja u prvoj polovici 20. stoljeća, ali i obavezu da i mi nastavimo ispisivati nove stranice za generacije koje dolaze. Čitaonica je i danas nositelj društvenog života Kostrene, mjesto koje pulsira, u kojem se neprestance nešto događa i na koje smo svi upućeni. Za Kostrenu kažemo kako nema svoje središte, svoj centar mjesta, ali to nije u potpunosti točno, jer to je upravo naša Čitaonica- srce i duša Kostrene”, općinski načelnik Dražen Vranić, zahvalivši svima koji su dali doprinos u nastanku vrijednog izdanja.
Čitaonica i danas mjesto okupljanja
Narodna čitaonica u Kostreni Svetoj Luciji, što je protekle godine proslavila 140. godišnjicu djelovanja i dobila godišnju nagradu Općine za njegovanje baštine i promicanje kulturnih vrijednosti na području Kostrene, još je uvijek mjesto okupljanja Kostrenjana, a u današnjoj knjižnici djeluju i brojne udruge.
Svečanu promociju “Zapisnika” Narodne čitaonice u Kostreni Svetoj Luciji prigodnim su nastupima uveličali klapa Trabakul i vokalni sastav Luštrin.
Narodna čitaonica u Kostreni Svetoj Luciji kroz 141 je godinu ispisala nebrojene stranice kostrenske povijesti. Neke od njih nakon dugo su vremena pronađene i ukoričene u “Zapisnike”, što su jučer svečano predstavljeni.
“Zapisnici” su svjedoci prošlog vremena, točnije razdoblja od 1925. do 1931. godine. Pričaju o životu Kostrene i Kostrenjana. Čitaonica je uvijek bila mjesto okupljanja, “dom” svih društvenih i kulturnih zbivanja, o čemu svjedoče i zapisnici. U “bilježnicu” su Kostrenjani upisivali sva važna događanja s tadašnjih sjednica, od izložbi, koncerata, druženja pa do priče o spomen lipi, što je 1925. posađena ispred čitaonice, gdje i danas raste.
Duh i baština Kostrene
“Članovi Upravnog odbora Čitaonice i ja osobno posebno smo ponosni na ovo izdanje. Svaka ispisana riječ ima čvrst temelj u životu i radu. Izdanjem Zapisnika osvijetljen je jedan važan, nezaobilazan i dugogodišnji segment bogate kostrenske povijesti. Na jednostavan način, kroz djelić prošlosti prikazan je duh i baština Kostrene. Posebno zahvaljujemo Općini Kostrena koja je prepoznala važnost ovog projekta i omogućila izdavanje”, rekla je Dragana Vučinić, predsjednica Narodne čitaonice u Kostreni Svetoj Luciji.
Originalna bilježnica sa zapisnicima od 1925. do 1931. godinama je bila “izgubljena”. Dugo je bila u privatnom vlasništvu, a neko je vrijeme provela i na policama Gradske knjižnice Bakar, nakon čega se vratila kući i time potaknula hvalevrijedno izdanje. Zapisi su skenirani i ukoričeni, a svoje su mjesto u knjizi, čija je urednica Borka Reljac, našli i prijepisi zapisa s tekstovima Maje Polić i Vjekoslava Bakašuna, koji su Kostrenjane sinoć podsjetili na neizmjerno važnu ulogu Čitaonice u bogatoj Kostrenskoj povijesti.
“Bilježnica” se vratila kući
“Brižljivo čuvan original Zapisnika opet je dio Čitaonice. Neizmjerno hvala profesorici Čedomili Milin, profesoru Josipu Luzeru i ravnateljici Gradske knjižnice Bakar gospođi Dolores Paro Mikeli koji su vraćanju zapisnika u svoj dom dali poseban doprinos. Neka ovo izdanje bude zalog novim uspjesima Čitaonice u vremenu koje dolazi“, zaključila je Vučinić.
“Čitaonica je živi svjedok svojeg vremena. Bilježeći svoje aktivnosti, knjižničari su zapravo bilježili život, dajući nam jasan uvid u politički društveni i kulturni život Kostrene i Kvarnerskog primorja u prvoj polovici 20. stoljeća, ali i obavezu da i mi nastavimo ispisivati nove stranice za generacije koje dolaze. Čitaonica je i danas nositelj društvenog života Kostrene, mjesto koje pulsira, u kojem se neprestance nešto događa i na koje smo svi upućeni. Za Kostrenu kažemo kako nema svoje središte, svoj centar mjesta, ali to nije u potpunosti točno, jer to je upravo naša Čitaonica- srce i duša Kostrene”, općinski načelnik Dražen Vranić, zahvalivši svima koji su dali doprinos u nastanku vrijednog izdanja.
Čitaonica i danas mjesto okupljanja
Narodna čitaonica u Kostreni Svetoj Luciji, što je protekle godine proslavila 140. godišnjicu djelovanja i dobila godišnju nagradu Općine za njegovanje baštine i promicanje kulturnih vrijednosti na području Kostrene, još je uvijek mjesto okupljanja Kostrenjana, a u današnjoj knjižnici djeluju i brojne udruge.
Svečanu promociju “Zapisnika” Narodne čitaonice u Kostreni Svetoj Luciji prigodnim su nastupima uveličali klapa Trabakul i vokalni sastav Luštrin.
