Stotine vozača svakog se dana od Meje spušta prema Jadranskoj magistrali ni ne sluteći što im se krije s lijeve strane. Tek rijetki zastanu i uživaju u komadiću sačuvane povijesti i pogledu što oduzima dah.
Sjevernoistočne padine Bakarskog zaljeva, od Bakra preko Praputnjaka pa sve od Bakarca, nekada su bile protkane bakarskim prezidima, suhozidima koji su “čuvali” jedinstvene vinograde.
Danas je Bakarske ili kako će mnogi radije reći- Praputnjarske prezide od očiju znatiželjnika sakrila priroda, koja je uz pomoć zuba vremena, lakoćom nadjačala drevne suhozide. No, negdje između Bakra i Bakarca posljednjih je godina oživljen komadić povijest. Takala ja zasjala starim sjajem. Taj dio prezida, na području Praputnjaka, naziv je dobio zbog činjenice da su u prošlosti trupci posječeni u Gorskom kotaru ovdje spuštali (takali) prema moru odakle su se odvozili dalje.
Praputnjak i vinogradarstvo povezani su od davnina. Počelo je s manjim vinogradima koje su mještani imali za svoje potrebe. No, nakon što je propala loza u zapadnoj Europi vino je dobilo na cijeni i mještani su prepoznali priliku. Rasla je proizvodnja vina, a nakon što su sve dostupne površine iskorištene vinogradari su se okrenuli padinama iznad zaljeva. Najveći dio vinograda na prezidima, koji su nastali u drugoj polovici 18. stoljeća, bio je u vlasništvu mještana Praputnjaka, a manji dio imali su susjedi s Krasice i Bakarca.
Na prezidima se sadila autohtona sorte vinove loze- belina, od koje se na Praputnjaku proizvodila slavna Bakarska vodica, najpoznatiji hrvatski pjenušac, koji se u to vrijeme pio i na europskim dvorovima. Mještani kažu da su posebnu tehnologiju proizvodnje, koja je danas neisplativa, još u vrijeme Napoleona na Praputnjak donijeli francuski vojnici, čije je zapovjedništvo bilo smješteno u današnjoj župnikovoj kući.
Obnovu prezida započela je još 2001. godine Kulturno društvena udruga Praputnjak, a posao je nastavila Poljoprivredna zadruga Dolčina, koja je osnovana s ciljem obnove vinogradarstva, prvenstveno prezida, na Praputnjaku. Do sada je obnovljen jedna i pol hektar bakarskih prezida, a protekle godine počelo je čišćenje šireg područja pa bi se do 2018. moglo osposobiti još dvadesetak prezida.
Nakon obnove prezida počela je i ponovna proizvodnja Bakarske vodice, koja se zbog zaštićenog naziva sada zove Stara Bakarska vodica. Iz Pavlomira tako svake godine izađe gotovo tisuću boca poznatog pjenušca, rođenog na padinama iznad Bakarskog zaljeva.
Obnova prezida u tijeku je i ovog vikenda kada se održava 6. radionica uređenja i popravaka porušenih gromača na starinski način u vinogradu Takala. Radionicu organizira Poljoprivredna zadruga "Dolčina" Praputnjak u suradnji s Udrugom za očuvanje tradicijske graditeljske baštine 4 grada Dragodid, a održava se pod pokroviteljstvom Grada Bakra i Primorsko- goranske županije.
Još o jedinstvenim bakarskim prezidima i Takali možete pročitati OVDJE.
Sjevernoistočne padine Bakarskog zaljeva, od Bakra preko Praputnjaka pa sve od Bakarca, nekada su bile protkane bakarskim prezidima, suhozidima koji su “čuvali” jedinstvene vinograde.
Danas je Bakarske ili kako će mnogi radije reći- Praputnjarske prezide od očiju znatiželjnika sakrila priroda, koja je uz pomoć zuba vremena, lakoćom nadjačala drevne suhozide. No, negdje između Bakra i Bakarca posljednjih je godina oživljen komadić povijest. Takala ja zasjala starim sjajem. Taj dio prezida, na području Praputnjaka, naziv je dobio zbog činjenice da su u prošlosti trupci posječeni u Gorskom kotaru ovdje spuštali (takali) prema moru odakle su se odvozili dalje.
Vino s Praputnjaka na europskim dvorima
Praputnjak i vinogradarstvo povezani su od davnina. Počelo je s manjim vinogradima koje su mještani imali za svoje potrebe. No, nakon što je propala loza u zapadnoj Europi vino je dobilo na cijeni i mještani su prepoznali priliku. Rasla je proizvodnja vina, a nakon što su sve dostupne površine iskorištene vinogradari su se okrenuli padinama iznad zaljeva. Najveći dio vinograda na prezidima, koji su nastali u drugoj polovici 18. stoljeća, bio je u vlasništvu mještana Praputnjaka, a manji dio imali su susjedi s Krasice i Bakarca.
Na prezidima se sadila autohtona sorte vinove loze- belina, od koje se na Praputnjaku proizvodila slavna Bakarska vodica, najpoznatiji hrvatski pjenušac, koji se u to vrijeme pio i na europskim dvorovima. Mještani kažu da su posebnu tehnologiju proizvodnje, koja je danas neisplativa, još u vrijeme Napoleona na Praputnjak donijeli francuski vojnici, čije je zapovjedništvo bilo smješteno u današnjoj župnikovoj kući.
Stara Bakarska vodica
Obnovu prezida započela je još 2001. godine Kulturno društvena udruga Praputnjak, a posao je nastavila Poljoprivredna zadruga Dolčina, koja je osnovana s ciljem obnove vinogradarstva, prvenstveno prezida, na Praputnjaku. Do sada je obnovljen jedna i pol hektar bakarskih prezida, a protekle godine počelo je čišćenje šireg područja pa bi se do 2018. moglo osposobiti još dvadesetak prezida.
Nakon obnove prezida počela je i ponovna proizvodnja Bakarske vodice, koja se zbog zaštićenog naziva sada zove Stara Bakarska vodica. Iz Pavlomira tako svake godine izađe gotovo tisuću boca poznatog pjenušca, rođenog na padinama iznad Bakarskog zaljeva.
Obnova prezida u tijeku je i ovog vikenda kada se održava 6. radionica uređenja i popravaka porušenih gromača na starinski način u vinogradu Takala. Radionicu organizira Poljoprivredna zadruga "Dolčina" Praputnjak u suradnji s Udrugom za očuvanje tradicijske graditeljske baštine 4 grada Dragodid, a održava se pod pokroviteljstvom Grada Bakra i Primorsko- goranske županije.
Još o jedinstvenim bakarskim prezidima i Takali možete pročitati OVDJE.
